Unatoč agresivnim reklamama i sniženjima koja dosežu i do 60 posto, uskrsna košarica ove je godine skuplja nego ikad. Prema izračunu Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), tročlanu će obitelj blagdanski stol – od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka – stajati između 122 i čak 435 eura. I dok je minimalna košarica prošle godine iznosila 116,60 eura, ove je godine skočila na 122,76 eura – što je poskupljenje od oko pet posto.
Srednja košarica, koja obuhvaća skromni tradicionalni blagdanski stol, poskupjela je s 237,47 na 256,47 eura, dok ona bogata – s više mesa, kolača, ribe i pića – sada iznosi 435,12 eura, deset posto više nego lani.
Unatoč popustima, cijene lete u nebo
Gospodarska savjetnica NHS-a, Izabela Delfa Mišić, upozorila je da su gotovo svi proizvodi iz potrošačke košarice obuhvaćeni akcijama. No, dodaje, čak ni to nije pomoglo. – Vrijednost košarice i dalje raste, što dokazuje da su i proizvodi na akciji ove godine skuplji nego prošle. Ono što smo nekad zvali uštedom, danas je samo način da se smanji percepcija poskupljenja – rekla je.
Sindikalisti napominju i kako je “bogata” košarica nekad bila standardna, a danas se smatra luksuzom. “Srednja” se svodi na ono osnovno, a “skromna” uključuje isključivo artikle s cijenama koje su trenutačno pod kontrolom, uz velike ustupke samo da bi se zadržao duh tradicije.
Cijene su prikupljane u trgovinama i na tržnicama u više hrvatskih gradova, a razlike u košaricama odnose se na vrstu i kvalitetu mesa i ribe, kao i na uključivanje ili izostavljanje kolača, pića i grickalica.
Uskrs pojede pola plaće
Brojke koje proizlaze iz ove analize itekako zabrinjavaju. Skromna košarica pojede gotovo devet posto prosječne plaće, a ona najbogatija – trećinu. Za one s medijalnom plaćom od 1.200 eura uskrsni stol predstavlja 36 posto mjesečnih primanja. Situacija je još gora kod radnika s minimalcem – za njih bogata košarica odnosi više od polovice plaće (57,66 %), a i skromna “jede” više od 16 posto primanja.
– Živimo u vremenu kada su akcije postale norme, a blagdanski stol luksuz – zaključuje Mišić, pozivajući na raspravu o tome jesu li trgovci i dobavljači spremni odreći se dijela profita u korist građana.
Većina će ipak obilježiti Uskrs
Prema istraživanju JaTrgovca i agencije Hendal, četvero od petero građana i dalje planira pripremiti uskrsni doručak ili ručak, što je u skladu s ranijim godinama. Najviše građana (20 %) planira potrošiti između 80 i 130 eura, dok 16 posto njih kaže da će se zadržati ispod 70 eura. Istodobno, raste udio onih koji će potrošiti više od 130 eura – njih je sada 10 posto, dvostruko više nego prethodnih godina.
Namirnice se najviše kupuju u hipermarketima i velikim trgovačkim lancima – tamo će poći 67 posto građana. Vlastita proizvodnja bit će izvor hrane za njih 18 posto, dok tek osam posto kupuje u malim trgovinama. Tržnice gube bitku – udio kupaca pao je na mizernih šest posto.
Iako 59 posto građana tvrdi da će paziti koliko troši, značajan broj – njih 41 posto – unatoč svemu ne namjerava štedjeti na uskrsnoj trpezi. No u zemlji u kojoj minimalna plaća jedva pokriva skromnu košaricu, takav luksuz – sve češće postaje privilegija, a ne izbor.
