300% veći broj uputnica za pregled kod psihijatra za djecu

Prema nedavno objavljenim podacima dobivenim iz upitnika na školskim sistematskim pregledima u hrvatskim školama, svaki deseti srednjoškolac razmišlja o tome da si naudi.

Dječji psiholozi i psihijatri preopterećeni su brojem pacijenata koji traže pomoć pa se pregledi čekaju i po nekoliko mjeseci. Struka upozorava i na nedovoljan broj školskih psihologa jer svaka druga škola u Hrvatskoj nema psihologa. – prenosi portal N1.

U 920 osnovnih škola zaposleno je 435 psihologa, dok je u 423 srednje škole 210 psihologa. U posljednjih 6 mjeseci zaposleno je novih oko 200 psihologa, a iz Ministarstva najavljuju i nova zapošljavanja.

Ivana Pavić Šimetin, posebna savjetnica Ministarstva znanosti i obrazovanja rekla je kako se ne može ni očekivati da bi svaka škola mogla imati psihologa jer su po broju djece mnoge škole premale za stručnjaka toga ranga.

Ono što zabrinjava je da je broj uputnica za pregled kod dječjeg psihijatra porastao za 300 posto, a na pregled se čeka i po nekoliko mjeseci. Alarmantan je i podatak da je na školskim sistematskim pregledima svaki deseti učenik prvog razreda srednje škole izjavio da je pomislio nauditi si, a dvostruko više su takav odgovor davale djevojčice.

Psiholozi kažu, nisu iznenađeni jer već godinama upozoravaju na zabrinjavajuće mentalno zdravlje djece i mladih jer upravo u vrijeme adolescencije mladi prolaze svoje vlastite bitke, a dodatno otežava kompliciran i složen svijet oko njih. “Djeca često pate i u sebi, a okolina to ne prepoznaje jer oni sve u školi obavljaju kako treba.” – ističe klinička psihologinja i profesorica FFZG-a Nataša Jokić Begić.

Osim toga, psiholozi upozoravaju da je psihološka pomoć potrebna i roditeljima. “Moramo razmišljati da postoji na lokalnoj zajednici, na primarnoj razini zdravstvene zaštite mjesto gdje će majka doći jednako kao što dođe liječniku obiteljske medicine sa svojim djetetom, potražiti pomoć i savjet i da rasteretimo time sve više razine zdravstvenog sustava koje su ovog trenutka preopterećene.” – smatra Ella Selak Bagarić iz Hrvatske psihološke komore.