Kako pomoći žrtvama i svjedocima obiteljskog nasilja u savladavanju emotivnih poteškoća?

Informativno pravni centar Slavonski Brod u suradnji s Udrugom za podršku žrtvama i svjedocima provodi projekt „Centar za podršku žrtvama i svjedocima u Brodsko-posavskoj županiji“, piše Soundset Brod.

Projekt financira Ministarstvo pravosuđa temeljem provedenog Javnog poziva za prijavu projekata udruga usmjerenih na osiguravanje pružanja podrške žrtvama i svjedocima u županijama u kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima. Prilikom predstavljanja aktivnosti projekta Nataša Kovačević, voditeljica IPC-a, istaknula je kako je primarna svrha projekta pružanje podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela i prekršajnih postupaka u predmetima obiteljskog nasilja.

"Za potrebe projekta smo osmislili razne aktivnosti kao što je pružanje pravne pomoći, a pružat ćemo i savjetodavnu pomoć, praktične informacije o ustroju suda, samom tijeku postupka, ulozi korisnika u postupku, naćinima svjedočenja, te mogućnostima obeštećenja za žrtve kaznenog djela. Pružat ćemo emocionalnu i psihosocijalnu podršku usmjerenu na prevladavanje stresnih situacija, komunikaciju s okolinom i ovladavanje emocija", kaže Kovačević.

Ovakva vrsta podrške je vrlo važna iz razloga što je za većinu žrtava i svjedoka sudjelovanje u kaznenim postupcima prilično stresno i nelagodno iskustvo, a to se posebno odnosi na žrtve teških kaznenih djela koje su u pojedinim slučajevima podložne i sekundarnoj viktimizaciji. Stoga, pozivaju sve žrtve i svjedoke s područja Brodsko-posavske županije da se jave IPC-u za pomoć.

Izvršni direktor Udruge za podršku žrtvama i svjedocima Miren Špek nakon Pakraca je došao u Slavonski Brod na dvodnevnu edukaciju volontera i sudionika projekta, kao i samih djelatnika IPC-a.

"Svi oni koji su radili sa žrtvama znaju koliko je to osjetljivo područje i koliko jedna riječ može pogoršati cjelokupnu situaciju. Do jučer je svjedok bio nekakav objekt, dođe, iskazuje i odlazi. Sudski postupak i sudska tijela nisu ih smatrali živućim, odnosno da ima neke emocije i strahove. Zaboravili su da je većina sudnica u Hrvatskoj vrlo mala, nalaze se čak manje od metra od žrtve ili svjedoka što može utjecati i na sâm iskaz", ističe Špek.

Nažalost, trenutno se nalazimo u vremenu kada već kasnikmo s usklađivanjem nacionalnog zakonodavstva s Europskom pravnom stečevinom, implementiranjem Direktive o pravima žrtava u Zakon o kaznenom postupku, a i ratificiranja Istanbulske konvencije koja je usmjerena na rodno uvjetovano nasilje. Izmjene Zakona o kaznenom postupku prema proceduri Sabora će biti na dnevnom redu tek u prvom kvartalu ove godine na dnevnom redu.

U Republici Hrvatskoj godišnje se prijavi oko 80 tisuća kaznenih djela, brojka je u malom porastu, prije svega kada je u pitanju obiteljsko nasilje. Ana Šenićnjak, koordinatorica Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja kaže kako svi oni koji žele pomoć to mogu učiniti anonimno na europski standardizirani broj za žrtve 116006.

"Ono što je zajedničko u svim zemljama gdje se broj koristi jest da je linija besplatna i anonimna. Ne može upravo zbog toga utvrditi točan profil pozivatelja jer ovisimo o podacima koje nam oni sami kažu. Tako imamo podatke da nam se najčešće obraćaju žene i osobe u dobi od 36 do 50 godina koje su ili žrtve prekršanoj djela obiteljskog nasilja, a kada govorimo o kaznenim djelima radi se onda o nanošenju teških tjelesnih ozljeda, prijetnjama, prevarama i razbojništvima", napominje.

Dosadašnje iskustvo je vrlo dobro i drastično se smanjio problem emotivnog stanja svjedoka ili žrtve, no važno je reći kako se time ne utječe na sam sudski proces i iskaz svjedoka, nego na emocionalno stanje zbog čega je dolazilo i do lakšeg rješavanja slučaja. Ujedno ističu kako žrtve kaznenih djela imaju pravo na novčanu naknadu koju odobrava Odbor za novčane naknade RH i zahtjev se podnosi Ministarstvu pravosuđa. Nisu u pitanju veliki iznosi, ali primjerice osoba koja je platila pogreb žrtve, ne mora biti niti u odnosu s njom, ima pravo na naknadu troškova do 5 tisuća, a za uzdržavanje osobe do 70 tisuća kuna.