Politika

Brodsko-posavska nakon godina iseljavanja napokon bilježi veliki preokret

Autor: 035portal Datum objave: 19.08.2026. u 17:30

Godinama je Brodsko-posavska županija bila školski primjer hrvatske demografske katastrofe, prostor iz kojeg se odlazilo prema Zagrebu, Njemačkoj, Austriji i Irskoj, dok su političke garniture svaki novi poraz pokušavale ublažiti pričama o projektima, mjerama, potporama i navodnom podizanju kvalitete života. Najnoviji podatci Državnog zavoda za statistiku sada prvi put nakon dugo vremena donose brojku koja na papiru izgleda optimistično – tijekom 2025. godine više se ljudi iz inozemstva doselilo u Brodsko-posavsku županiju nego što ih se iz nje odselilo.

Prema podatcima DZS-a, iz inozemstva je tijekom prošle godine stigla 1.901 osoba, dok su u suprotnom smjeru otišle 1.584 osobe, čime je ostvaren pozitivan saldo od 317 ljudi.

Takav rezultat predstavlja dramatičan zaokret u odnosu na 2021. godinu, kada su se iz inozemstva doselile 1.039 osobe, a odselilo ih se čak 1.860, zbog čega je Brodsko-posavska završila s minusom od 821 stanovnika. U samo četiri godine migracijska bilanca promijenila se za čak 1.138 osoba, broj doseljenih porastao je za gotovo 83 posto, dok se broj onih koji odlaze smanjio za 276.

Od županije iz koje se bježalo do županije u koju se dolazi

Brodsko-posavska nije usamljena u ovom statističkom preokretu jer je svih pet slavonskih županija tijekom 2025. ostvarilo pozitivan saldo migracije s inozemstvom. Osječko-baranjska prednjači s +681, Vukovarsko-srijemska bilježi +394, Brodsko-posavska +317, Virovitičko-podravska +155, dok je Požeško-slavonska jedva prešla na pozitivnu stranu s +14.

Ukupan slavonski saldo prema inozemstvu tako iznosi +1.561 osobu, što zvuči gotovo nevjerojatno usporedi li se s 2021. godinom, kada je istih pet županija zajedno bilo u minusu čak 3.398 ljudi.

Razlika između te dvije godine približava se brojci od pet tisuća ljudi, dovoljno velikoj da se više ne može govoriti o beznačajnoj statističkoj oscilaciji.

Statistika je pozitivna, demografija još nije

Najveća zamka krije se upravo u pokušaju da se ove brojke predstave kao dokaz povratka Slavonaca kući, jer kategorija doseljenih iz inozemstva ne obuhvaća samo hrvatske državljane koji se nakon godina provedenih u Njemačkoj, Austriji ili Irskoj vraćaju u Slavonski Brod, Novu Gradišku i okolne općine.

U istu statistiku ulaze i strani državljani koji dolaze zbog posla, a njihov je broj posljednjih godina snažno porastao.

Radnici iz Nepala, Indije, Filipina i drugih udaljenih država odavno više nisu neobičan prizor ni u Slavonskom Brodu, gdje popunjavaju radna mjesta u industriji, građevinarstvu, ugostiteljstvu, trgovini, dostavi i drugim djelatnostima koje sve teže pronalaze domaće radnike.

Tu se krije možda i najgorča ironija slavonske demografske priče – regija koja desetljećima nije uspijevala zadržati vlastite ljude danas nedostatak radne snage nadoknađuje uvozom ljudi s drugog kraja svijeta.

Pozitivan migracijski saldo zato ne znači da se Brodsko-posavska oporavila, da su se iseljene obitelji počele masovno vraćati niti da su problemi zbog kojih su tisuće ljudi napustile ovaj kraj nestali. Pokazuje tek da se odnos dolazaka i odlazaka promijenio, dok odgovor na mnogo važnije pitanje – tko dolazi, a tko i dalje odlazi – određuje koliko razloga za slavlje zapravo imamo.

Brojke više nisu crvene, problem nije nestao

Brodsko-posavska županija i dalje se suočava s prirodnim padom stanovništva, starenjem populacije i posljedicama desetljeća iseljavanja koje nijedna dobra godina migracijske statistike ne može izbrisati.

Činjenica da je broj odlazaka u inozemstvo pao s 1.860 na 1.584 svakako je pozitivna, baš kao što je značajan rast broja doseljenih s 1.039 na 1.901 osobu, ali ozbiljan demografski oporavak moći ćemo proglasiti tek kada iza tih brojki bude stajao veći broj mladih koji odlučuju ostati, obitelji koje se vraćaju i djece koja se ovdje rađaju.

Brodsko-posavska je, barem prema migraciji s inozemstvom, nakon godina minusa napokon prešla na pozitivnu stranu statistike. Razloga za oprezni optimizam ima, razloga za slavlje još nema.

Najvažnija brojka zato možda nije +317, nego ona koju DZS-ova ukupna statistika tek treba razotkriti – koliko je među 1.901 doseljenom osobom Brođana i drugih stanovnika županije koji su se vratili kući, a koliko stranih radnika koje smo morali dovesti zato što svoje nismo uspjeli zadržati?