Politika

Je li vrijeme da Hrvatska Srbiji kaže „dosta“? Pitali smo političare iz naše županije

Autor: 035portal Datum objave: 23.09.2026. u 10:00

Veličanje Ratka Mladića, pravomoćno osuđenog ratnog zločinca, ponovno je otvorilo pitanje odnosa Srbije prema ratnom nasljeđu, ali i vrijednostima Europske unije kojoj želi pristupiti. 035portal o toj je temi zatražio stavove političkih predstavnika s područja Brodsko-posavske županije, no s objavom smo pričekali kako bismo svima kojima smo uputili novinarski upit ostavili dovoljno vremena za odgovor. Neki su odgovori stigli naknadno, dok na jedan, unatoč čekanju, do zaključenja ovoga teksta nismo dobili odgovor.

Krug sugovornika nismo ograničili isključivo na aktualne saborske zastupnike. Brodsko-posavski župan Danijel Marušić nije zastupnik u Hrvatskom saboru, ali djeluje kroz europska tijela povezana s regionalnom suradnjom i odnosima Europske unije sa zemljama kandidatkinjama, zbog čega smo njegov stav o pitanju koje izravno zadire u europski put Srbije smatrali relevantnim.

Među prvima koji su odgovorili upravo je Danijel Marušić, koji veličanje Mladića naziva krajnje neprihvatljivim, antieuropskim i anticivilizacijskim činom.

– Veličanje Ratka Mladića u Srbiji, zemlji kandidatkinji za članstvo u Europskoj uniji, krajnje je neprihvatljivo i predstavlja antieuropski i anticivilizacijski čin. Ratko Mladić pravomoćno je osuđen u Haagu na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici u srpnju 1995. godine, kao i za progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije i prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje građana Sarajeva te uzimanje pripadnika UN-a za taoce. Vlast koja slavi zločinca, koji je umro na izdržavanju kazne, ne može uvesti svoju zemlju u Europsku uniju – poručio je Marušić.

U odgovoru se osvrnuo i na istup Nikole Dobrosavića, predstavnika hrvatske delegacije pri Europskom odboru regija, koji je na sastanku Komisije CIVEX osudio veličanje Mladića i upozorio da europske integracije nisu samo pitanje gospodarskih i političkih pregovora. One, naglasio je, zahtijevaju poštovanje vladavine prava, ljudskog dostojanstva, odgovornosti za ratne zločine i odbacivanje njihova veličanja.

Hrvatski predstavnici pozvali su Odbor regija, Vijeće Europske unije, Europsku komisiju i Europski parlament da osude takvo ponašanje te na odgovarajući način postrože odnos prema Srbiji i Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini. Prema odgovoru župana, razgovori i dogovori o daljnjim koracima još su u tijeku.

Brodsko-posavska županija trenutačno nema uspostavljenu suradnju niti poslovne odnose s predstavnicima Srbije, dok redovito prati i podržava rad predstavnika hrvatskog naroda u Srbiji.

Za Marušića cijelo pitanje ima dodatnu težinu upravo zbog iskustva ovoga kraja u Domovinskom ratu.

– Brodsko-posavska županija teško je stradala u Domovinskom ratu, a posljedice, osobito u obiteljima koje su ostale bez svojih najmilijih, nosi i danas. Iz poštovanja prema žrtvama stoga smatram da je svako negiranje genocida te umanjenje žrtve i razmjera zločina u potpunosti protivno europskim vrijednostima koje živimo i kojima težimo – zaključio je.

Lipovac Pehar: Hrvatska ima pravo veta

Na pitanja 035portala odgovorila je i saborska zastupnica Dubravka Lipovac Pehar iz Domovinskog pokreta, koja smatra da je posebno problematično kada veličanje osuđenog ratnog zločinca dolazi iz političkih struktura države koja želi postati članicom Europske unije.

– Ratko Mladić pravomoćno je osuđeni ratni zločinac iz vremena agresije koju je Srbija vodila protiv susjednih država i naroda. Sramotno je da se bilo koja stranka, a osobito vladajuća, ponosi takvim nasljeđem i čovjekom koji je bio sve samo ne častan vojnik – poručila je Lipovac Pehar.

Prema njezinu stajalištu, dobrosusjedski odnosi jedan su od temelja europskih integracija, a odnos dijela srbijanskih vlasti i Srpske pravoslavne crkve prema Mladiću pokazuje da postoje ozbiljna otvorena pitanja.

Posebno se osvrnula na Hrvate Bosanske Posavine, s kojima je povezana i vlastitim obiteljskim korijenima.

– S posebnom se tugom prisjećam sudbine posavskih Hrvata koji su protjerani sa svojih ognjišta, a povratak im je trajno otežan ili onemogućen. To je posljedica politike etničkog čišćenja koju je tijekom rata provodio Ratko Mladić, a koja je nakon rata nastavljena drugim sredstvima – navela je.

Lipovac Pehar smatra da Hrvatska svoj položaj članice Europske unije treba koristiti kako bi se tijekom pristupnih pregovora Srbije zatvorila otvorena pitanja između dviju država, među kojima posebno izdvaja ratno nasljeđe.

– Republika Hrvatska ima pravo veta, a moje je osobno stajalište, kao i stajalište Domovinskog pokreta, da ga treba iskoristiti ako se pokaže da Srbija nema stvarnu namjeru zatvoriti otvorena pitanja na način definiran pregovaračkim okvirom i u duhu dobrosusjedskih odnosa – poručila je.

Istodobno upozorava kako pravo veta treba koristiti odgovorno i promišljeno, radi zaštite strateških interesa Hrvatske, a ne kao sredstvo dnevnopolitičkih obračuna.

Maduna najavljuje otvaranje teme kroz parlamentarnu suradnju

Vrlo izravan odgovor poslala je i saborska zastupnica Sanda Livia Maduna, čiji je stav za ovu temu dodatno relevantan jer je članica saborskog Odbora za međuparlamentarnu suradnju te zamjenica člana Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), u kojem sudjeluje i Srbija.

– Veličanje Ratka Mladića, osuđenog ratnog zločinca za genocid u Srebrenici, najoštrije osuđujem! Za mene je zločin i veličanje zločinaca – poručila je Maduna.

Posebno se osvrnula na način na koji je Mladić ispraćen i političke aktere koji su tom događaju nazočili.

– Ispraćaj Ratka Mladića bih označila kao pokušaj službene vlasti da sprovod ne bude formalan, ali s obzirom na političke aktere koji su nazočili ispraćaju, držim da je nedvojbeno kako pripadaju istom političkom establishmentu. Pokušaj „da bude, a ne bude“ apsolutno je neprihvatljiv i za to ne treba imati razumijevanja niti sluha – navela je.

Maduna pritom podsjeća da je pitanje ratnog nasljeđa posebno osjetljivo upravo na područjima koja su tijekom Domovinskog rata teško stradala.

– Hrvatski građani dobro se sjećaju prošlosti i naše povijesti, a posebno ljudi s područja koja su tijekom Domovinskog rata teško stradala, što se svakako odnosi na Slavoniju i našu Brodsko-posavsku županiju. Rane nisu zarasle, a Srbija se iz pozicije agresora očito želi staviti u poziciju žrtve! To nikada nećemo dopustiti – poručila je.

Prema njezinu mišljenju, država koja želi postati članicom Europske unije mora jasno osuditi ratne zločince, poštovati njihove žrtve i pokazati da prihvaća vrijednosti na kojima Unija počiva.

Najavila je i konkretan politički potez.

– Kao članica saborskog Odbora za međuparlamentarnu suradnju te zamjenica člana Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi, u kojemu djeluje i Srbija, svakako ću ovu temu otvoriti te otvoreno iznijeti svoje stajalište – navela je Maduna.

Ćosić nije odgovorio, Ribarić Majanović od jučer više nije zastupnica

Novinarski upit poslali smo i saborskom zastupniku Peri Ćosiću, no njegov odgovor, unatoč vremenu koje smo ostavili za očitovanje, do zaključenja ovoga teksta nije stigao.

U konačni pregled nismo uključili Ivanu Ribarić Majanović, koja je u trenutku kada je ova tema otvorena još obnašala zastupničku dužnost. Situacija se, međutim, promijenila upravo ovih dana. Povratkom Marka Kričke u Hrvatski sabor, Ribarić Majanović 22. rujna prestala je obnašati zastupničku dužnost njegove zamjenice.

Čekanje odgovora tako je objavu ove priče pomaknulo nekoliko dana, ali nije promijenilo pitanje koje ostaje u njezinu središtu. Odnos prema pravomoćno osuđenim ratnim zločincima nije samo rasprava o prošlosti, nego i pitanje današnje politike, osobito kada je riječ o državi koja želi postati članicom Europske unije. Upravo će odnos prema ratnim zločinima, njihovim žrtvama i nasljeđu devedesetih ostati jedno od pitanja na kojima će se mjeriti vjerodostojnost europskog puta Srbije.

Foto: AI