Život

32. obljetnica egzodusa: Najveća tragedija Posavine

Autor: 035portal Datum objave: 06.10.2024. u 14:47

Šestog listopada 1992. godine Bosanski Brod, posljednji grad pod hrvatskom kontrolom u Bosanskoj Posavini, pao je u ruke srpskih snaga, čime je završila sedmomjesečna bitka za ovu strateški ključnu regiju. Ovim padom, Bosanska Posavina gotovo u cijelosti, osim područja Orašja, prelazi u ruke bosanskih Srba, ostavljajući dugoročne posljedice za Hrvate tog područja.

Bosanska Posavina imala je ključnu ulogu tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Prostor između rijeke Save i važnih komunikacijskih pravaca povezivao je Srbiju sa zapadnim dijelovima Bosne i okupiranim teritorijima u Hrvatskoj, čineći Posavinu jednim od najvažnijih koridora srpske strategije. Zauzimanje ovog prostora bilo je od vitalnog značaja za povezivanje Srbije sa svim okupiranim područjima do Hrvatske, sve do Zadra. Zbog toga je JNA, uz pomoć četničkih formacija iz Srbije i Crne Gore, započela ofenzivu na Bosanski Brod još u ožujku 1992. godine.

Posavina je obuhvaćala općine poput Bosanskog Broda, Dervente, Odžaka, Modriče, Gradačca i Bosanskog Šamca, a prema popisu iz 1991. godine, Hrvati su činili gotovo 42% stanovništva ovog područja. Upravo su ove općine bile ključne u borbi za kontrolu nad regijom, ali i u sudbini tisuća Hrvata koji su živjeli u tim krajevima.

Rat u Bosanskoj Posavini obilježen je žestokim sukobima, a HVO, uz podršku Hrvatske vojske, pružao je snažan otpor srpskoj nadmoći. U travnju 1992. godine, HVO je oslobodio Modriču i dijelove Posavine, presjekavši srpski koridor. No, srpske su snage sredinom lipnja pokrenule masovnu ofenzivu "Koridor 92", koja je nakon 12 dana žestokih borbi omogućila probijanje koridora kod Modriče, čime je otvoren put za daljnje zauzimanje Posavine. Na Vidovdan, 28. lipnja, srpske snage probile su koridor, čime su osigurale svoje komunikacijske linije, dok je Bosanska Posavina bila suočena s neizbježnim padom.

Posljednja faza obrane Bosanskog Broda trajala je od 30. rujna do 6. listopada 1992. godine. Srpske snage, nadmoćne u ljudstvu i naoružanju, započele su odlučujuće napade na Koraće, Sijekovac i Novo Selo. Hrvatske postrojbe, uključujući 108. brigadu iz Slavonskog Broda, 157. brigadu iz Slavonskog Broda, 101. brigadu HVO-a iz Bosanskog Broda i dijelove 3. gardijske brigade iz Osijeka, bile su prisiljene povući se preko Save u Slavonski Brod. Padom Bosanskog Broda, Hrvati su izgubili posljednje uporište u Posavini, a srpske snage osigurale su potpunu kontrolu nad regijom.

Kontroverze oko pada Posavine i dalje prate ovaj dio rata. Vojni aspekt borbi često je zanemaren, dok se politički pritisci, uključujući one međunarodne zajednice, navode kao ključni čimbenici u gubitku Posavine. Hrvatski vojnici pružali su snažan otpor, no srpska nadmoć, kako u ljudstvu tako i u naoružanju, bila je prevelika.

Tijekom borbi za Bosansku Posavinu, srpske su snage počinile brojne zločine nad Hrvatima i Muslimanima. U selima poput Donjeg Hasića, Ševarlija i Grapske, civili su masovno ubijani, imovina pljačkana, a naselja uništena. Posebno brutalni bili su napadi u travnju i svibnju 1992., kada su srpske snage spalile čitava sela, ubijajući stotine civila. Unatoč brojnim dokazima o zločinima, mnogi su počinitelji ostali nekažnjeni, a javnost izvan Posavine slabo je upoznata s razmjerima zločina.

O padu Bosanske Posavine pojavile su se mnoge priče i teorije, a neki tvrde kako međunarodni čimbenici nisu dozvolili hrvatskim snagama da oslobode područje. Tri godine kasnije, 1995., hrvatske su snage bile na korak od oslobađanja Banja Luke, no tada je međunarodna zajednica, uz pritisak SAD-a, zaustavila vojni napredak. Da tada nije došlo do intervencije, hrvatske snage bile bi u poziciji osloboditi i Bosansku Posavinu.

Pad Bosanske Posavine bio je višestruko tragičan. Osim gubitka teritorija, masovnog progona i ubijanja Hrvata, cijela regija pretrpjela je ogromna razaranja. Brojna hrvatska naselja sravnjena su sa zemljom, a lokalno stanovništvo etnički je očišćeno. Sjećanja na zločine i tragedije Posavine ostaju duboko urezana u kolektivnu memoriju Hrvata.

Za detaljniji pregled ratnih zločina počinjenih u Posavini, možete pročitati knjigu: Ratni zločini u Posavini.

Pad Bosanskog Broda, kao i cijele Bosanske Posavine, ostavio je neizbrisiv trag u povijesti Domovinskog rata. To je simbol ne samo vojnog poraza, već i stradanja i patnje Hrvata tog kraja.

Pogledajte i prilog iz HRT-ova TV kalendara.