Imamo 58 000 učenika manje i 10 000 prosvjetara više

U ovoj školskoj godini, u hrvatske osnovne i srednje škole upisano je ukupno 450,811 učenika, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Taj broj je niži za otprilike 2,500 učenika u usporedbi s prethodnom školskom godinom koja je završila u lipnju. Tijekom proteklih 10 godina, od školske godine 2013/14. do 2023/24., izgubili smo čak 58,400 učenika. Trenutno ih imamo 12 posto manje, javlja Danica.hr

Nasuprot tome, broj zaposlenih u školstvu raste iz godine u godinu, i to bržim tempom nego što opada broj učenika. Ovo je hrvatski paradoks: populacija je sve manja, a broj zaposlenih u prosvjeti, medicini i politici neprestano raste.

U novoj školskoj godini 2023/24., ukupan broj zaposlenih u sektoru obrazovanja iznosi otprilike 68,200, što je gotovo 600 više nego prošle godine. U usporedbi s prije 10 godina, imamo čak 10,200 prosvjetara i drugog školskog osoblja više nego tada, što je porast od čak 18 posto u odnosu na školsku godinu 2013/14.

Nije stoga iznenađenje da se Hrvatska nalazi među zemljama Europske unije s najnepovoljnijim omjerom između zaposlenih u prosvjeti i upisanih učenika.

Prema Eurostatovim podacima, predlani je Hrvatska imala jednog prosvjetara na 9 upisanih učenika i studenata. Bili smo lošiji samo od Malte s omjerom od 8.7 i Grčke s omjerom od 8.2 učenika i studenata na svakog nastavnika.

Na vrhu te statističke ljestvice je Nizozemska, gdje dolazi 16.4 učenika na svakog prosvjetara, slijede Francuska (14.9) i Slovačka (14.3). Prosjek Europske unije je 12.1 učenik i student na jednog učitelja ili profesora.

Također, vrijedi napomenuti da je hrvatsko obrazovanje, kako u osnovnim i srednjim školama tako i na visokoškolskoj razini, prema svim kriterijima uspješnosti među najlošijima u Europskoj uniji. Postoje ozbiljni nedostaci, no čini se da to nije predmet velikog interesa u Hrvatskoj.