Život

Ministar Beroš: Uvodimo praćenje ishoda liječenja

Autor: 035portal Datum objave: 07.07.2023. u 09:00

U Hrvatskoj se godišnje preko milijardu eura troši na posebno skupe i lijekove na recept. Pitanje je jesu svi učinkoviti? Odgovor bi trebali dobiti praćenjem ishoda liječenja i uspostavom registara. Pravilnici koji će to omogućiti na snagu stupaju 11. srpnja.

Od uzimanja lijeka do njegova učinka, analizirat će se troškovi, pratiti ishodi, voditi registri. Dobrobit - višestruka.

- To je svakako povećanje uspješnosti liječenja pacijenata U RH, zatim racionalizacija troškova, otvaranje prostora za nove terapijske opcije, a imamo ih iz dana u dan sve više i više te nadalje vraćanje određenih etičkih načela, istaknuo je ministar zdravstva Vili Beroš.
Vodit će se računa o dostupnosti lijekova, a pravilnik koji će sve to omogućiti na snagu stupa za pet dana. Ministar ističe to je tek prvi korak.

- Mislimo i planiramo pratiti ishode liječenja ne samo farmakoterapije, nego i različitih drugih terapijskih opcija poput kirurških metoda, radioterapije. Moramo znati koja metoda ima kakve učinke i koliko košta, naglasio je Beroš.

Promjene su to koje u koaliciji udruga u zdravstvu dugo zagovaraju i pozdravljaju.

- Neki lijekovi koji obećavaju veliki uspjeh zapravo se takvima ne pokažu. Naravno da to treba značajno proširiti u kojem trenutku date lijek i kojem pacijentu ga date i nije isto zapravo kada je netko dijagnosticiran, kada je krenuo sa liječenjem, izjavio je Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.

Praćenje ishoda liječenja će značiti manju smrtnost, zadovoljnije pacijente i uštede u zdravstvenom sektoru.

Evo što kažu poznati hrvatski onkolozi o praćenju ishoda liječenja

Prof.dr.sc. Eduard Vrdoljak, dr. med. predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC Split, smatra kako je mjerenje ishoda ključ razvoja svih ljudskih aktivnosti i disciplina.

- Uspješnost primjerice poljoprivrednika definiramo kroz urod oo hektaru, ribara kroz težinu njegovog ulova a sportaša kroz njegovu brzinu, dužinu skoka ili broj i sjaj njegovih odličja. Mi se zapravo ne smijemo bojati mjerenja ishoda jer su upravo oni preduvjet uspješnijeg, optimalnijeg, boljeg rada. U medicini na žalost ishodi nisu osobito zaživjeli, još uvijek, krivo, često nas se vrednuje po broju dnevnih pregleda, po naplati ili nekim surogatima ishoda poput primjerice dužine boravka naših bolesnika u bolnici pa se kaže bolji si liječnik što bolesnik kraće boravi a ne da si ga uspješnije liječio.Uspjeh liječenja je nešto što pozdravljaju svi zdravstveni sustavi i mjerenjem ishoda će profitirati svi uključeni u zdravstveni lanac, istaknuo je.

- Bolesnici, to je njihovo osnovno o pravo će moći izabrati instituciju u kojoj će se uspješnije liječiti nego u nekoj drugoj, medicinski tim koji će ga uspješnije voditi nego neki drugi i samim tim imati bolji ishod. Osiguravatelj će za manje novca dobiti bolji ishod a liječnici će moći odlučiti ono za što su se školovali i za što žive, napokon kroz uspoređivanje s drugima doći do optimalnih ishoda svoga rada. Tko to ne bi želio biti najbolji kuhar, slastičar, sportaš ili već što li p ai liječnik, a kako ćemo to polučiti-usporedbom s drugima. Prema tome, mjerenje ishoda je ključ uspjeha svih disciplina medicine uključivši. Registri su preduvjet a uspjeh i mjerenje ishoda a moja misao jest da bi kroz optimalan brak moderne informacijske tehnologije i medicine, kroz maksimalno kvalitetno praćenje ishoda i učenje od svakog bolesnika, mogli napraviti najveći iskorak u povijesti medicine, rekao je profesor Eduard Vrdoljak.

Prof. dr. sc Danko Velimir Vrdoljak, dr. med. pročelnik Zavoda za kiruršku onkologiju smatra da je praćenje ishoda liječenja bolje uvesti kasno nego nikad i drago mu je da to kreće.

- Praćenje ishoda liječenja je ocjena temelj zapravo znak stabilnosti nekakvog zdravstvenog sustava. Hrvatska nažalost, mi ne znamo svoje mjesto jer zapravo ne pratimo ishode liječenja. Po europskoj statistici, praćenja zdravstva u Europi Hrvatska je među zadnjima u smrtnosti bolesti koje se nisu trebale dogoditi, koje su bile izlječive. Znači to kada krene, pozdravljamo tu ideju, kada krene konačno ćemo znati gdje smo. Ono što je i što je u planu reforme koju želimo provoditi je to da napravimo volumene, velike volumene u određenim centrima kako bi se ta smrtnost smanjila. Dakle to je ono što će dovesti konačno i do smanjenja npr smrtnosti kod onkoloških bolesnika o kojima se puno priča. Hrvatska ima vrlo dostupne lijekove, vrlo dobre stručnjake, jednostavno samo treba aktivno raditi na tome da se to grupira u velike centre kako bi ishodi liječenja bili bolji. Dokazano je da u onkološkim centrima, odnosno centrima gdje se provodi liječenje onkoloških bolesnika u velikom broju je smrtnost manja za 20%, naglasio je.

- To bi Hrvatsku automatski zapravo diglo u ono što i želimo u zapadnoj Europi. Dakle imamo sve, a malo više aktivnosti, administracije i mislim da idemo hvala Bogu konačno u dobrom smjeru. Mi kad bi išli određenim ustanovama i gledali kako to ide, nije to tako loše, u određenim ustanovama je to odlično, u nekima malo manje. Ali upravo to aktivno bavljenje s time dovodi do toga da se ti ishodi dovedu pravilno. mi imamo najbolje lijekove, mi pratimo smjernice, naše onkološke službe su dobre. Postoji još jedna stvar, to je preventibilna smrtnost.. to su one smrtnosti na kojima s radom čitave administracije, čitavog zdravstvenog sustava, vi možete naći ranije tumore, ranije karcinome, dakle možete neke stvari prevenirati gdje tu smrtnost smanjujete. Dakle tu su te dvije najveće grupe na kojima treba poraditi i to je ključ u ishodu liječenja. Znači preventibilne bolesti od kojih ljudi umiru i bolesti od kojih ljudi umiru a da su se mogle spriječiti. to su te dvije grupe na kojima se temelji svaki zdravstveni sustav. S malim koracima administracije, samo da krenemo, mislim da bi vrlo brzo Hrvatska bila na jako dobrom mjestu u zapadnoj Europi, dodao je.

- Skupi lijekovi su dio algoritma liječenja onkoloških bolesnika. Znači ako bolesnik ima indikaciju za posebno skupi lijek, on će ga u Hrvatskoj dobiti. To nije sporno, sporno je samo način kako će doći do njega, koliko dugo će ga čekati, sporno je da ti ljudi moraju doći do tih timova koji će mu to odrediti. Dakle to vrijeme moramo smanjiti, u onkologiji vrijeme je jako bitno, zaključio je profesor Danko Velimir Vrdoljak.