Starački domovi skuplji i do 20%!

Većina domova tražit će od Županija i Gradova dizanje cijena, već sada imaju problem plaćanja dobavljača.

Većina “državnih” staračkih domova već je godinama u vlasništvu Županija i Gradova, koji su im osnivači i koji nastoje zadržati prosječnom umirovljeniku koliko-toliko prihvatljive cijene smještaja – od oko 30

00 kuna mjesečno – uz znatan standard stručnih usluga. Cijene u privatnim domovima dvostruko su i trostruko više, piše Jutarnji.

Državni domovi, upozoravaju ravnatelji, više ne mogu izdržati inflaciju i poskupljenja kojima svjedoče. Četiri zagrebačka doma poslala su Gradu Zagrebu zabrinjavajući apel u kojem traže dodatna financijska sredstva kako bi podmirili dugove jer im dobavljači namirnica, tvrde, obustavljaju isporuke. Grad Zagreb odgovorio je na ove potrebe te domovima isplatio ukupno 2,8 milijuna kuna.

Grcaju u dugovima

Cijene smještaja u domovima, žalili su se njihovi ravnatelji, ni prije galopirajuće inflacije nisu bile realne u odnosu na troškove koje te ustanove imaju, a aktualna globalna situacija gurnula ih je preko ruba. Povećanje cijena energenata i namirnica rezultiralo je dugom prema dobavljačima, zbog čega im prijeti obustava usluge i roba. Dom Trnje će od Grada dobiti 937.776,68 kuna. Budući da su svi zagrebački domovi u istoj ili sličnoj situaciji, zahtjeva za novčanu injekciju sigurno će biti još. Dom Medveščak, recimo, grca u dugovima. – Manjak prihoda nad rashodima na dan 30. rujna 2022. iznosio je 1.632.222 kuna – odgovoreno nam je iz Grada Zagreba.

Preniski prihodi

– Analizom financijskog poslovanja Gradski ured za socijalnu zaštitu utvrdio je manjak prihoda domova za starije osobe Grada Zagreba u odnosu na rashode, koji su posljedica višegodišnje kumulacije gubitaka zbog porasta troškova života, povećanja cijena energenata, nepromijenjenog iznosa dodijeljenih decentraliziranih sredstava, povećanja rashoda za zaposlene i njihovih materijalnih prava.

Negativnom financijskom poslovanju dodatno je pridonijela pandemija zbog uvećanih troškova nabave zaštitne opreme i dezinfekcijskih sredstava, a istovremeno smanjene popunjenosti smještajnih kapaciteta zbog protuepidemijskih mjera i dugotrajne zatvorenosti domova – tumače. Izrijekom poskupljenje nisu najavili, no ističu da “Grad Zagreb cijene smještaja nije mijenjao od 2018. ” te da su “važeće cijene niže za 35-40 posto od ekonomske cijene”. Koliko će lokalna uprava još moći ubrizgavati dodatne financijske injekcije? Pitaju se to ravnatelji svih javnih domova u Hrvatskoj. Neki tvrde da je razlika između prosječne i ekonomske cijene smještaja i do 50 posto.

Iako u domovima u Varaždinu, Sisku, Petrinji i Osijeku kažu da oni zasad dugova nemaju, ističu da je pitanje dana kad će se i oni morati zadužiti. Alternativa dugovima je pad kvalitete smještaja ili – povećanje cijene smještaja.

– Nikome nismo dužni, sve plaćamo na vrijeme, ali nauštrb ulaganja u dom. Štedimo na unutarnjim ulaganjima. Planirali smo kupiti nove krevete, madrace, promijeniti podove i renovirati kupaonice. Ulaganja su to vrijedna ukupno dva milijuna kuna, ali sad za to nema šanse. I ovako smo jedva na granici da pokrijemo mjesec bez duga – kaže Alen Runac, ravnatelj Doma za starije i nemoćne Varaždin. Iako je varaždinski dom nedavno uzburkao duhove zbog dva uzastopna poskupljenja, cijena dvokrevetne sobe s balkonom i klima uređajem u hrvatskom je u prosjeku 3050 kuna.

Iako su mnogi od pedesetak javnih domova u Hrvatskoj ljetos poskupjeli, mogućnost nove runde poskupljenja nitko ne demantira. Korisnici su još onda, a nije tome prošlo ni pola godine, bili u velikom strahu hoće li si s novim cijenama moći priuštiti smještaj u domu. Nisu se još ni oporavili od šoka kad je uslijedilo novo zaduženje domova i bezizgledna situacija.

U srpnju je povećanje cijena svojih usluga najavio i splitski dom za starije u tri svoja objekta. Ravnatelj Ivan Škaričić tada je rekao da globalno povećanje cijena direktno utječe na trošak poslovanja doma, koji je sad puno veći, a neizostavni su do kraja godine. Računi za struju već su tada bili orijentir prema onome što slijedi.

Splitskom je domu račun za struju sa 147.000 kuna skočio na 310.000, dok je dom u Varaždinu prošao još i gore. Varaždincima je struja s 43.800 poskupjela na 134.000 kuna. Na web stranici doma u Splitu još uvijek stoji cjenik iz 2018. godine.

U rujnu je ravnatelj Škaričić suočio županijske vijećnike s neodrživom situacijom. Opstaju, rekao je, samo zahvaljujući županijskom novcu. Nakon što su od listopada u Splitu skuplji dječji vrtić i dnevni boravak, većina smatra da su sad na redu domovi za starije.

Izvor Jutarnji list