Vjerski život

Nadbiskup Hranić potresao vjernike: Evo zašto Uskrs mijenja sve

Autor: 035portal Datum objave: 19.04.2025. u 20:00

„Ni smrt ni život, ni anđeli ni vlasti, ni sadašnjost ni budućnost (…),
ni ikoji drugi stvor neće nas moći rastaviti
od ljubavi Božje u Kristu Isusu Gospodinu našem“ (Rim 8,38-39).

Draga braćo i sestre!

U povijesno-spasenjskom činu Isusova uskrsnuća ispunjeno je obećanje za cijelo čovječanstvo i svakog pojedinog čovjeka. Radosna poruka kršćanske svetkovine Uskrsa sastoji se u istini: Čovjek nije stvoren za trulež groba. Božja ljubav ne može dopustiti da propadne stvorenje njegove ljubavi, koje je on jedino stvorio za sebe (usp. GS 24), nego ga ista Ljubav uskrisava iz pepela groba. Kristovo uskrsnuće je tome garancija i ono zato ima općeljudsko, štoviše i kozmičko značenje.

Uskrsnuće je događaj presudan i za Isusa osobno, ali i za čitav ljudski rod. Njegovo je čovještvo po otajstvu uskrsnuća potpuno preobraženo i proslavljeno. Ostvario je pobjedu nad grijehom, a ljubav se pokazala jačom od smrti. Tako je u Kristovu uskrsnuću započela uskrsna preobrazba koja se od čovjeka širi i na cjelokupnu kozmičku stvarnost, a bit će dovršena u konačnom ostvarenju ‘novog neba i nove zemlje’, gdje će ‘sve stvorenje, oslobođeno ropstva raspadljivosti, sudjelovati u slobodi slave djece Božje’ (usp. Rim 8,21), a Bog biti ‘sve u svemu’ (usp. 1 Kor 15,28). Osim osobne, uskrsnuće, dakle, ima i društvenu dimenziju. Ono predstavlja početak spasenjske i humanizirajuće preobrazbe ljudskoga društva i cjelokupne stvorene stvarnosti. Otvara vjernike i čitavu crkvenu zajednicu za utjelovljeno kršćanstvo i za uskrsnu preobrazbu cjelokupne crkvene, društvene, gospodarske, političke i kulturne stvarnosti. Vjera u Kristovo i naše uskrsnuće određuje sadašnje korake svakog kršćanina i Crkve u cjelini. Njihov cilj nije privatno blaženstvo, već uskrsna preobrazba i dovršenje svega u Kristu te općinstvo svetih.

Isusovo uskrsnuće je temelj istinske ljudske slobode i izvor nade koja neće razočarati. Svaki onaj koji vjeruje uskrslome Kristu postaje sposoban izaći iz zatvorenosti i vidjeti dalje od vlastitih križeva, siromaštva, odbačenosti i bolesti (usp. Rim 8,38-39). Vjerom postajemo ljudi nade, osnaženi da vlastitim svjedočenjem i radom sudjelujemo u preobrazbi svijeta i izgradnji uskrsne budućnosti. Kršćanski vjernik ljubi i s radošću prihvaća život, zauzima pozitivan odnos prema stvarnosti i vrednotama ovoga svijeta, a zbog poteškoća ne pada u gorčinu i srdžbu, već ostaje pribran i vedra pogleda – pun radosne nade. Snagom vjere u Kristovo uskrsnuće mi shvaćamo da nad patnjom križa sjaji uskrsna zora, da će nad tamom svake laži i obmane zasjati ljubav i istina te da će na svim izmučenim licima zablistati suze radosnice.

Kako bismo htjeli osjetiti snagu vjere i već sada pružati svjedočanstvo te uskrsne nade koja je u nama! U našem sadašnjem vremenu, kad se umjesto znakova nade kroz dodatni napor za postizanje pravednog mira; umjesto opraštanja dugova; gesti solidarnosti, zajedništva, promicanja ljudskog dostojanstva i općeg dobra; poštovanja demokratskih odnosa i principa; snaženja dijaloga, solidarnosti i povjerenja; umjesto smanjenja carina i izdvajanja za naoružanje, u ovoj svetoj jubilejskoj 2025. godini suočavamo s novim rastućim nepovjerenjem, napetostima i podjelama u svijetu, ‘koje nas zarobljavaju u individualizam i uništavaju nadu, rađajući tugu koja se gnijezdi u srcu’ (usp. papa Franjo, Spes non confundit, br. 9). Sve to dodatno nas potiče da ovoga Uskrsa poslušamo poziv pape Franje da osnažimo svoju vjeru u Isusa Krista pobjednika nad svakim zlom; da se na osobit način otvorimo spasenjskom dinamizmu Kristova uskrsnuća u nama i oko nas, snazi i poticajima njegova Svetoga Duha te da se utvrdimo u kreposti nade koja postojano i strpljivo čeka objavljenje novog neba i nove zemlje (usp. isto, br. 18-25).

Moleći za vas milost kreposti nade te postojanost i strpljivost u suodgovornosti i zauzetosti u uskrsnoj preobrazbi našega hrvatskoga društva i čitavoga svijeta – u zajedništvu s mons. Ivanom Ćurićem, našim pomoćnim biskupom i s mons. Marinom Srakićem, našim nadbiskupom u miru – svima Vama, dragi vjernici: draga braćo svećenici, redovnici, sestre redovnice, dragi vjeroučitelji, župni suradnici i svi dionici ostvarenja evangelizacijskog poslanja naše mjesne Crkve u Slavoniji, Baranji i Srijemu, želim sretan i blagoslovljen Uskrs.

U Đakovu, o svetkovini Uskrsa 2025.
Đuro Hranić
nadbiskup metropolit