Nastavlja se potražnja za radnicima: Ovo je pet najtraženijih zanimanja

Snažna potražnja za radnom snagom u Hrvatskoj nastavila se tijekom protekle godine, no s nešto umjerenijim tempom u odnosu na prethodna razdoblja, sugerira najnovije istraživanje Ekonomskog instituta putem mjesečnog indeksa online oglasa slobodnih radnih mjesta (OVI).

Prema objavljenim rezultatima, u usporedbi s 2022. godinom, potražnja je porasla za 3,6 posto. No, u usporedbi s godinom prije krize, 2019., zabilježen je impresivan rast od 37 posto, što ukazuje na povijesno visoke razine potražnje na hrvatskom tržištu rada.

Izvještaj naglašava da je gotovo cjelokupan porast godišnje potražnje za radnicima bio vidljiv u oglasima koji traže radnike sa srednjom stručnom spremom, što odražava strukturu ekonomije i sektore koji trenutno potiču rast. Potražnja za zaposlenicima s visokom stručnom spremom i niskom kvalifikacijom doprinijela je za tek pola postotnog boda.

"Dio oglasa koji traže radnike sa srednjom stručnom spremom porastao je na 61,9 posto, dok su udjeli oglasa za visoku stručnu spremu i niske kvalifikacije zabilježili pad tijekom 2023. godine", ističe analiza Ekonomskog instituta, prema informacijama objavljenim u Jutarnjem listu.

Među pet najtraženijih zanimanja su prodavači, konobari, kuhari, skladištari i vozači. Interes za pozicijama programera, informatičara, dizajnera i kuhara je opao, dok je zanimanje knjigovođe zamijenio vozač na petom mjestu.

Najveći doprinos ukupnom godišnjem rastu potražnje za radom su zabilježili oglasi koji traže prodavače, skladištare i vozače, dok je najviše opala potražnja za programerima, informatičarima, dizajnerima i kuharima. Programeri su se na ljestvici najtraženijih zanimanja spustili s 12. na 23. mjesto, dok su se teleoperateri i učitelji popeli za četiri mjesta (teleoperateri s 23. na 19., a učitelji s 14. na 10. mjesto).

Analitičari ističu da tržište rada i dalje ostaje snažno, te se očekuje porast zapošljavanja stranih radnika i umirovljenika. Predviđanja za iduće razdoblje djelomično ovise o gospodarskim uvjetima u Europi i drugim tržištima, ali glavna karakteristika domaćeg tržišta rada i dalje je manjak radne snage u određenim sektorima.