Vidaković (opet) kvari novogodišnji optimizam: Recesije možda neće biti, ali problema hoće

Kao i prethodnih godina, Neven Vidaković, Brođanin i ekonomski analitičar poznat po iznimno preciznim prognozama, početak 2026. godine koristi za hladan i detaljan presjek gospodarskih kretanja u Hrvatskoj, Europskoj uniji i svijetu. Njegove analize, koje su se prošle godine pokazale točnima u gotovo 90 posto slučajeva, ni ovoga puta ne nude utjehu – ali nude jasnoću. 

Globalna ekonomska kriza, dodatno pojačana ratovima na istoku Europe i Bliskom istoku, prema Vidakoviću nije završena epizoda, nego proces koji se produbljuje.

— Mi već nekoliko godina ne živimo u jednoj krizi, nego u onome što ekonomisti nazivaju polikrizom. Ratovi, energenti, inflacija i politička nestabilnost djeluju istovremeno i međusobno se pojačavaju, upozorava Vidaković.

Njemačka više nije motor Europe

Posebno je kritičan prema Njemačkoj, donedavno motoru europskog gospodarstva, koja danas, smatra, plaća cijenu vlastitih političkih odluka.

— Njemačka danas ima isti broj nezaposlenih kao prije 15 godina i cijelo desetljeće bez stvarnog gospodarskog rasta. To je za jednu razvijenu ekonomiju gotovo nezamislivo. Model koji se temeljio na industrijskoj proizvodnji jednostavno više nije održiv, ističe.

Zatvaranje nuklearnih elektrana, gubitak jeftinih energenata i ideološki fokus, dodaje, doveli su do toga da čak i čelnici najvećih industrijskih sustava otvoreno propituju poteze vlastite vlade.

— Kada vam direktori kompanija koje postoje više od sto godina javno pitaju vladu što zapravo radi, tada znate da je sustav u ozbiljnom problemu. To više nije teorija, to je realnost, naglašava Vidaković.

Europa u strukturnoj inflaciji i političkom rasulu

Sličnu sudbinu vidi i u Francuskoj i Italiji, koje se guše u javnom dugu i gospodarskoj stagnaciji.

— Velika europska gospodarstva danas imaju paradoksalnu situaciju. Bez kamata bi imala suficit, ali se zadužuju isključivo kako bi plaćala kamate. Sustav više ne stvara novu vrijednost, nego održava sam sebe, objašnjava.

U takvim okolnostima, smatra, Europska unija ulazi u egzistencijalnu fazu.

— Europa je izgubila fokus. U svijetu u kojem se globalne sile preslaguju, Europska unija više ne diktira pravila, nego pokušava preživjeti, upozorava.

Hrvatska: plaće rastu, država siromaši

Iako Hrvatska bilježi rast, Vidaković upozorava da se iza statistike krije sasvim drugačija slika.

— Plaće su od 2019. godine realno narasle i do 100 posto. To zvuči kao ekonomsko čudo, ali istovremeno se bogatstvo nacije topi, kaže.

Razlog vidi u strukturi vlasništva i kontinuiranom odljevu kapitala iz zemlje.

— Ljudi imaju više novca u džepovima, ali sve manje svog. Banke, telekomi i velika poduzeća nisu u hrvatskom vlasništvu. Dividende i kamate odlaze van, a mi se tješimo europskim fondovima, navodi Vidaković.

Inflacija kao nužno zlo sustava

Inflacija, koja će se prema njegovim procjenama u 2026. godini zadržati između 4 i 5 posto, nije privremena pojava.

— Inflacija je za Hrvatsku postala nešto poput psa čuvara. Ne zato što je dobra, nego zato što bez nje sustav ne može funkcionirati. Da sutra inflacija padne na nulu, imali bismo ozbiljan problem s proračunom, ističe.

Dodaje kako je visoka inflacija nužna za održavanje potrošnje, proračunskih prihoda i postojećeg političko-ekonomskog modela.

Bez recesije, ali i bez promjena

Unatoč svim upozorenjima, Vidaković ne očekuje dramatične lomove u godini pred nama.

— Ne vidim novu veliku recesiju, ne vidim kolaps zaposlenosti. Vidim nastavak istog smjera. Nastavljamo po starom, s istim ciljevima i istim posljedicama, zaključuje.

Hrvatska će, smatra, i dalje graditi identitet turističke zemlje ovisne o europskim fondovima, dok će industrija i poljoprivreda ostajati u drugom planu.

— Mi već 25 godina točno znamo kakvu ekonomiju želimo. Pitanje je samo žele li građani u takvoj ekonomiji i dalje živjeti, poručuje Vidaković. 

Cijeli prilog Vidakovićeva gostovanja na HRT-u možete pogledati OVDJE.