Hrvati se u krizi odriču brendova

Istraživanje pokazuje da je svaki treći kupljeni artikl u Hrvatskoj robna marka, piše u srijedu Jutarnji list, navodeći da se Hrvati u krizi odriču brendova.

S krizom i padom kupovne moći građana ustrajno raste prodaja privatnih trgovačkih marki, a lani je ona u Europi premašila 300 milijardi eura, pokazali su podaci koje su prikupili NielsenIQ i Međunarodno udruženje proizvođača privatnih marki (PLMA).

To znači da privatne robne marke danas u prosjeku čine 37 posto prodaje u europskim trgovačkim lancima, pri čemu je rekorder Švicarska s udjelom od čak 51,6 posto, pa je očito da su europski potrošači s ratom troškova života u značajnoj mjeri odrekli kupnje poznatih brendova.

Udjel privatnih marki za Hrvatsku nije objavljen, a takav podatak nema niti HGK, kako su nam odgovorili. No, predsjednik HUP-ove Udruge trgovaca i direktor NTL-a Martin Evačić procjenjuje da one na domaćem tržištu drže oko 35 posto, a rast prošle godine bio je, smatra, između dva i tri posto.

Pritom, diskontni lanci imaju nešto veći, a klasični supermarketi nešto manji udjel robnih marki u prodaji. Evačić kaže da se na tržištu vodi kontinuirana "borba" između etabliranih brendova i privatnih robnih marki, a "kroz akcijske prodaje brendovi često dolaze i do razine cijena robnih marki".

Samo dio njih se proizvodi u Hrvatskoj, ali vjerojatno i nema domaćeg proizvođača hrane koji u tome ne sudjeluje, a neki su se za to i specijalizirali, kaže Evačić, dok ostatak proizvodnje robnih marki dolazi iz uže regije, Poljske, Italije i drugih zemalja, no ne raspolaže podatkom o tome koliko je trgovačkih marki iz domaćih tvornica, a koliko iz uvoza.

Prema podacima NielsenIQ, koje prenosi European Supermarket Magazine, top kategorije robnih marki su hrana, uključujući onu u hladnjacima i zamrznutu te papirnati proizvodi, a njihova prodaja lani je bila oko 212,8 milijardi eura u europskim zemljama obuhvaćenima istraživanjem, piše novinarka Jutarnjeg lista Gordana Grgas.

(Hina)