BDP strelovito raste - iznad svih predviđanja Vlade i analitičara!

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u drugom tromjesečju ove godine, peti kvartal zaredom, za 7,7 posto, što pokazuje da se nastavlja snažan oporavak od koronakrize. To je brži rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP porastao za sedam posto, a to je i već peti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, rast u drugom tromjesečju zahvaljuje se rastu gotovo svih sastavnica BDP-a, od osobne potrošnje do izvoza i investicija.
 

Bolje od prosjeka

Potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 7,7 posto u odnosu prema istom razdoblju prije godinu dana, brže nego u prethodnom tromjesečju. Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 41,9 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom tromjesečju. Pritom je izvoz roba porastao za 26,5 posto, a usluga za 65,7 posto. Uvoz roba i usluga povećan je istodobno za 28,6 posto. Pritom je uvoz roba porastao za 30,7, a usluga za 15,1 posto. Brutoinvesticije u fiksni kapital porasle su, pak, u proteklom tromjesečju za pet posto na godišnjoj razini, sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 7,9 posto. U drugom je tromjesečju pala samo državna potrošnja, za 2,2 posto.

Prema sezonski prilagođenim podatcima DZS-a, gospodarstvo je u drugom tromjesečju poraslo za 7,8 posto na godišnjoj razini, dok je na kvartalnoj razini ojačalo za dva posto. To je brži rast u odnosu prema prosjeku u Europskoj uniji. Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podatcima, poraslo za 0,6 posto na kvartalnoj, a četiri posto na godišnjoj razini.

Nakon snažnijeg nego što se očekivalo rasta hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju i zahvaljujući odličnoj turističkoj sezoni, analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) najavili su povećanje procjene rasta BDP-a u ovoj godini. Na kvartalnoj je razini gospodarstvo ojačalo za dva posto, sporije u odnosu prema 2,8 posto u prethodnom tromjesečju. "Usporavanje oporavka na tromjesečnoj razini možemo pripisati postupnom pogoršanju optimizma u drugom tromjesečju. S druge strane, bolja epidemiološka slika, uz gotovo potpuni izostanak epidemioloških mjera, ali i povoljne vremenske prilike zasigurno su povoljno utjecale na turistička kretanja, posljedično i na potrošnju", navode analitičari RBA-a u osvrtu na izvješće DZS-a.

Bruto dodana vrijednost (BDV) u razdoblju od travnja do lipnja porasla je, pak, za 8,8 posto na godišnjoj razini, a najveći doprinos rastu BDP-a ostvaren je u trgovini na veliko i malo, prijevozu i skladištenju, kao i pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane. Nakon većeg nego što se očekivalo rasta u drugom tromjesečju, očekuje se i snažan rast u trećem. "Dosadašnji ekonomski pokazatelji upućuju na izvrsnu izvedbu središnje turističke sezone i daljnja poboljšanja na tržištu rada. Uz iznadočekivani rast u drugom tromjesečju, otpornost industrije veća je od inicijalnih očekivanja. Navedeno će se pozitivno odraziti i na kretanje gospodarstva u trećem tromjesečju koje bi također trebalo donijeti solidnu stopu i široko rasprostranjen rast", ističu analitičari RBA-a. Poručuju da će povećati svoje procjene rasta BDP-a u ovoj godini.
 

Itekako zadovoljni

"Uz realnu godišnju stopu koja je u prvoj polovini godine premašila sedam posto, najavljujemo zamjetnu reviziju na više naše procjene BDP-a za 2022. godinu s trenutačnih 4,4 posto", navodi se u analizi. Ipak, krajem ove i početkom iduće godine očekuju usporavanje rasta gospodarstva. "Razloga za pretjerani optimizam nema jer je usporavanje rasta posve izvjesno, a negativni rizici u međuvremenu nisu nestali. Naime, potencijalno klizanje europodručja u recesiju na prelasku iz 2022. u 2023., snažniji inflatorni pritisci, nepovoljan utjecaj ne samo na raspoloživi dohodak, već i na povjerenje potrošača i poduzeća te potencijalna nemogućnost realizacije investicija unutar nacionalnog okvira Plana oporavka i otpornosti sigurno bi mogli rezultirati nižom stopom rasta BDP-a u 2023. od trenutačno očekivanih tri posto godišnje", zaključuju analitičari RBA-a.

I premijer Andrej Plenković u petak je istaknuo kako će rast hrvatskog BDP-a u cijeloj godini biti veći od predviđanja Vlade i međunarodnih institucija. Kako je istaknuo predsjednik Vlade, rast BDP-a u drugom kvartalu u Hrvatskoj je drugi najviši u EU-u. Jedina zemlja s višim rastom je Slovenija, dok prosjek rasta u drugom kvartalu na razini Unije iznosi četiri posto. "Dakle, rast u Hrvatskoj je gotovo dvostruko veći. S te strane možemo biti itekako zadovoljni", istaknuo je Plenković. Napomenuo je da je Vlada u procjenama rasta BDP-a, kao i inače, bila konzervativna, a rezultati naposljetku uvijek budu bolji od predviđanja.

Istaknuo je da će se to očito dogoditi i ove godine, s obzirom na fantastičnu turističku sezonu, pa će i treći kvartal također biti jako dobar. Prema aktualnim prognozama, Vlada ove godine očekuje gospodarski rast od tri posto, a EK od 3,4 posto.

izvor: Glas Slavonije/ Pavlović