Gospodarstvo u prvom kvartalu poraslo za 7% !

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u prvom tromjesečju ove godine, četvrti kvartal zaredom, i to za 7 posto, što ukazuje na daljnji oporavak od koronakrize, no premda snažan, rast je sporiji nego u prethodnom kvartalu.

DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u prvom kvartalu porastao 7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je sporiji rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP skočio 9,7 posto, no to je već četvrti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.

„Gospodarstvo Hrvatske u prvom je tromjesečju nastavilo sa snažnim godišnjim stopama rasta, iako skromnijom dinamikom u odnosu na prethodna tri tromjesečja”, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Snažan rast u proteklom kvartalu povezan je, smatraju, s povećanim optimizmom u prvom dijelu godine, prije početka invazije na Ukrajinu, ali i boljom epidemiološkom situacijom uz blage mjere koje su bile na snazi, što se povoljno odrazilo i na turistička kretanja i potrošnju.

Porasle sve sastavnice BDP-a

Rast BDP-a u prvom tromjesečju zahvaljuje se rastu svih sastavnica BDP-a, od osobne i državne potrošnje do izvoza i investicija.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 6,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, sporije nego u prethodnom tromjesečju.

Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 29,4 posto na godišnjoj razini. Pritom je izvoz roba porastao 29,4 posto, a usluga 24,5 posto.

Uvoz roba i usluga povećan je istodobno za 25 posto na godišnjoj razini. Pritom je uvoz roba porastao za 25,2, a usluga za 22,8 posto.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, u proteklom tromjesečju za 7,9 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 0,8 posto.

U prvom je tromjesečju porasla i državna potrošnja, za 5,9 posto, sporije u odnosu na prethodni kvartal, kada je rast iznosio više od 14 posto na godišnjoj razini.

Brži rast od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u prvom tromjesečju poraslo 6,7 posto na godišnjoj razini, dok je na kvartalnoj razini ojačalo 2,7 posto.

To je brži rast u odnosu na prosjek u Europskoj uniji. Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo 0,4 posto na kvartalnoj, a 5,2 posto na godišnjoj razini.

„Prema podacima Eurostata, Hrvatska je u prvom tromjesečju među predvodnicima rasta, a snažnije stope zabilježile su Slovenija (9,6 posto), Poljska (9,1 posto) i Mađarska (8 posto). Na tromjesečnoj razini snažniju stopu rasta zabilježila je samo Rumunjska (5,2 posto), što je i rezultat baznog razdoblja, budući da su upravo Hrvatska i Rumunjska u prošlom tromjesečju bile jedine zemlje u okruženju s negativnom stopom rasta”, ističu analitičari RBA.

Očekuje se usporavanje rasta

U idućem razdoblju očekuju usporavanje rasta gospodarstva.

„U ozračju visoke razine neizvjesnosti zbog rata u Ukrajini i posljedičnih poremećaja koji se osobito ogledaju u jačanju inflatornih pritisaka i dodatnih, već ionako prisutnih, poremećaja u lancima opskrbe za cijelu 2022. očekujemo rast gospodarstva od 3,5 posto”, navodi se u analizi.

Moguće je, kažu analitičari RBA, i da rast bude sporiji.

„Naime, iako je izravna izloženost Rusiji i Ukrajini prilično niska, neizravni nepovoljni učinci rata, sankcija i kontra sankcija su neizbježni, prvenstveno kroz značajno više cijene, vanjsko trgovinski kanal (s EU) te kroz pogoršanje pokazatelja optimizma”, smatraju.

Očekuju smanjenu potražnju glavnih hrvatskih trgovinskih partnera, dok će uvoz roba značajno porasti pod utjecajem većih cijena, posebice energije.

„Neizvjesnost i visoki inflatorni pritisci već utječu na pojedine visokofrekventne pokazatelje, poput prometa u trgovini na malo, a na obuzdavanje potrošnje djeluje i visoka percepcija inflacije, koja je pod snažnim utjecajem rasta cijena hrane i energije”, navode analitičari RBA.

S druge strane, očekuju nastavak rasta zaposlenosti i dobru turističku sezonu, u kojoj bi i fizički i financijski pokazatelji mogli porasti po dvoznamenkastim stopama.

HGK: Rast BDP-a dobar, ali ne zaboraviti i na porezno rasterećenje

"Rast BDP-a korigiran za inflaciju u prvom kvartalu od sedam posto na međugodišnjoj razini vrlo dobar ishod", ističe u komentaru najnovijih statističkih podataka glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja.

No, napominje pritom kako je taj rast djelomično rezultat niske gospodarske aktivnosti koja je u prvom kvartalu 2021. smanjena 0,6 posto na međugodišnjoj razini.

"Zato je bitno naglasiti da je desezonirani rast u prvom kvartalu 2022. u odnosu na prethodni kvartal iznosio 2,7 posto, što znači da je ekonomija, usprkos svim eksternim nepovoljnim faktorima, u uzlaznoj fazi", kaže Šaravan

Na značajniji gospodarski rast, kako objašnjava, nepovoljno su utjecala zbivanja u prvom kvartalu - početak rata u Ukrajini, porast inflacije, dizanje kamatnih stopa od strane američkih banaka te novi lockdown u Kini koji bi mogao potrajati sve do kraja godine i time prouzročiti nove poteškoće u opskrbnim i dobavnim lancima.

Čini se, kaže Šaravanja, da će naš oporavak i ove godine u značajnoj mjeri ovisiti o predstojećoj turističkoj sezoni čiji pokazatelji ohrabruju, kao i podaci za kreditiranje domaćih poduzeća u ožujku.

"S obzirom na okolnosti, iznadprosječno dobar rast BDP-a u prvom kvartalu zasigurno će osigurati povoljnu ekonomsku aktivnost do kraja godine, no ne smijemo zaboraviti na općenito unapređenje institucionalnog okvira i daljnje porezno rasterećenje gospodarstva koja su nužna za održivo jačanje gospodarske aktivnosti, odnosno otpornosti ekonomije kada inozemno okruženje nije povoljno", zaključuje glavni ekonomist HGK.

Marić: Rast na tragu vladinih očekivanja

"Rast je na tragu naših očekivanja, pa čak u određenim elementima strukture i bolji, tako da s tim podatkom sigurno možemo biti zadovoljni", komentirao je potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Dodao je da najnoviji podatak o rastu BDP-a pokazuje nastavak dobrih i pozitivnih gospodarskih kretanja.

Marić je posebno istaknuo doprinos trgovine, prijevoza te ugostiteljstva i turizma, konstatirajući kako to ukazuje na oporavak uslužnog sektora koji je nastradao za vrijeme pandemije COVID-a-19.

Istaknuo je značajne stope rasta izvoza, ali i uvoza upozorivši da je ipak ukupni neto doprinos izvoza blago negativan, ali raduje rast investicija i osobne potrošnje.

"Kada sve skupa sumiramo, mislim da imamo dobar podatak na tragu pozitivnih vijesti s početka ovoga tjedna i u iščekivanju dodatnih dobrih vijesti idući tjedan, kada budu objavljena konvergencijska izvješća za zemlje članice pa i za Hrvatsku", zaključio je Marić.

Na pitanje boji li se stagflacije u ostatku godine i njezinog utjecaja na rast, ponovio je da uz mjere obuzdavanja inflacije treba voditi računa i o očuvanju gospodarske aktivnosti, inače bi moglo doći do kombinacije pada BDP-a i nastavka rasta inflacije, a to treba izbjeći.

"Vrlo izvjesno je da će inflacija nastaviti ubrzavati i u svibnju", rekao je Marić. Najavio je nastavak mjera za obuzdavanje učinaka inflacije koja, kako je rekao, najviše nagriza standard najugroženijih, ali i dodao da treba očuvati razinu gospodarske aktivnosti, pri čemu je važno što će raditi Europska središnja banka koja je najavila dizanje kamatnih stopa. To pak, kaže Marić, može negativno utjecati na investicijsku aktivnost i rast, ali vjeruje da će ECB dobro procijeniti.

Komentirajući mađarski potez smanjenja cijena goriva, ali samo za mađarske građane, rekao je da takva mjera u Hrvatskoj nije razmatrana te kako mu se čini da je suprotna europskim pravilima o zajedničkom tržištu.

Izvijestio je da potpuno izvršen povrat poreza na dohodak u ukupnom iznosu od 1,7 milijardi kuna. Povrat poreza je vrsta dohotka i ne mogu se činiti razlike u njegovom izuzimanju od ovrhe u odnosu na druge dohotke, rekao je Marić.

Hina/P.hr