Trend proizvodnje pšenice u Hrvatskoj opada u posljednjih nekoliko godina

Pšenica u svijetu ima veliko gospodarsko značenje i najvažnija je krušna žitarica. Nezamjenjiva je u ishrani ljudi i izvor je kruha, jednog od osnovnih prehrambenih proizvoda. Pšenica uspijeva u umjereno-kontinentalnoj klimi, sa blagim zimama i nešto kišovitim proljećem. Nakon oplodnje, ako je prethodni period bio povoljan, dovoljna je jedna kiša (sa tridesetak litara po kvadratnom metru) da se zadovolje zahtjevi usjeva. Kao i druge biljne vrste pšenica bolje uspijeva na zemljištima kvalitetnih fizičkih i kemijskih osobina. To ne znači da ne može uspijevati na lošim zemljištima ako se urede i privedu kulturi. Osnovni zadatak suvremene poljoprivredne proizvodnje je postizanje visokih i kvalitetnih prinosa, no o rezultatima uvelike odlučuju i vremenski uvjeti.

Sjetva pšenice za 2017. godinu odvijala se u dva roka. Početkom mjeseca studenog 2016. godine posijano je 30% ukupne pšenice na razini Brodsko-posavske županije jer se kasnilo sa skidanjem jesenskih kultura. Pšenica posijana u to vrijeme uz pravilnu gnojidbu i pravilnu primjenu zaštitnih sredstava mogla bi dosegnuti svoj maksimalni potencijal. Drugi rok sjetve odvijao se sredinom mjeseca studenog. U tom periodu tlo je bilo vlažno, a samim tim i njegova priprema bila je lošija, što će automatski rezultirati manjim sklopom i nižim prinosom pšenice.

O utjecaju vremenskih prilika na sjetvu pšenice upitali smo Zlatka Šefera, stručnjaka za zaštitu bilja u tvrtki Agrochem Maks:“ Vremenski nepovoljno razdoblje za pšenicu bio je od 15. veljače do 25. ožujka 2017. godine gdje su visoke temperature rezultirale smanjenim vlatanjem ozimih usjeva, a izostanak vlage zaustavio izbusavanje kod kasnijih sjetvi. Taj period od 3- 4 tjedna zasigurno će rezultirati manjim brojem biljaka, a time i prinosom. Još jedan nepovoljan vremenski uvjet bila je pojava mraza kada su kod ranijih sjetvi i ranijih sortimenta klasići već dosta izloženi stresu i nepovoljnim uvjetima za prinos.“

O ovogodišnjoj proizvodnji pšenice i problemima vezanim uz nju svjedoči nam Stjepan Vučković, mladi poljoprivrednik, vlasnik OPG-a:“ Kao i ostatku županije i kod mene je kasnila jesenska sjetva pšenice. Iz tog razloga, na prihranu i zaštitu potrošeno potrošio sam dva do tri puta više financijskih sredstava nego inače. Očekujem prinos od 6000kg/ha, s tim da sam prošle godine imao prosječan prinos od 7800kg/ha. Sve u svemu pšenica bi ove godine mogla doseći istu kvalitetu, ali ne i očekivani prinos kao prethodne.“

Kod nepovoljnih vremenskih uvjeta izuzetno je važno na koji način i kako kombinirati prihranu i zaštitu bilja. Možda i najbolji savjet može se dobiti u Regionalnom centru za biotehnološka istraživanja i razvoj d.o.o. iz Slavonskog Broda čija direktorica Anamarija Botica ističe:“ Regionalni centar u svom sklopu ima opremljen pedološki laboratorij u kojemu kroz analizu tla možemo precizno utvrditi karakteristike tla te odrediti potrebne količine hranjiva koja rezultiraju najboljim prinosom. Isto tako nakon skidanja usjeva s tla preporučljivo je napraviti analizu tla, kako bi se vidjelo što je biljka potrošila u vegetativnom razdoblju te što je potrebno unijeti za novu proizvodnu sezonu. Ne poznavati karakteristike tla, a kombinirati prihranu i zaštitu može dovesti do izuzetno loših rezultata prinosa, a samim tim i ogromnog financijskog gubitka našim poljoprivrednicima.“

U konačnici trend proizvodnje pšenice u Hrvatskoj opada u posljednjih nekoliko godina, što pokazuje smanjenje površina pod pšenicom. Tome svakako doprinose i vremenski uvjeti koji prate naše podneblje u posljednjih desetak godina. Zbog nepredvidivosti i čestih promjena vremena dolazi do znatno većih ulaganja u proizvodnju, što je uz uvođenje novih poljoprivrednih kultura na naša polja, kao i rušenja cijene domaćim proizvođačima uvozom jeftinije pšenice iz susjednih zemalja svakako jedan od razloga pada proizvodnje.

Foto: Ilustracija