BPŽ i Banija pale ispod Srbije – Eurostat mapirao šokantnu stvarnost

Slavonija, Banija i Kordun ponovno su se našli u najtamnijoj nijansi Eurostatove karte siromaštva – onoj koja otkriva brutalnu realnost da su ove hrvatske regije u većem riziku od siromaštva nego sama Srbija. Ovu temu smo obrađivali i prije nešto više od godinu dana, a tadašnji TEKST izazvao je mnogobrojne rekacije, stoga smo odlučili provjeriti kakva je situacija nakon godinu dana. Najnoviji podaci Eurostata, temeljem usporedbe 243 europske i susjedne regije, još jednom potvrđuju ono što ljudi u Panonskoj Hrvatskoj osjećaju svakodnevno: razlike unutar Hrvatske postale su toliko duboke da ih više nije moguće sakriti iza državnih prosjeka i protokolarnih govora.

Panonska Hrvatska, u koju pripada i Brodsko-posavska županija, bilježi stopu rizika od siromaštva i socijalne isključenosti od čak 31 posto. Time stoji lošije od Srbije (29,8 posto) i osjetno lošije od Vojvodine (24,7 posto).
Za članicu Europske unije, ovo je usporedba koja ne prolazi nezamijećeno. Ona ne govori samo o statistici, nego o izgubljenim godinama, propalim politikama i nebrojenim propuštenim prilikama.

I dok se Zagreb može pohvaliti stopom od 11,1 posto, ravnom onoj u austrijskom Salzburgu, ostatak zemlje – posebno istok – tone u socijalnu nesigurnost. Kontrast gotovo da izgleda nevjerojatno: jedan grad na europskom vrhu, a nekoliko regija u istom trenutku duboko ispod standarda susjedne države.

U Brodsko-posavskoj županiji, podaci se ne čitaju samo kao hladna analiza. Oni su vidljivi u svakodnevnim pričama stanovnika. Industrija koja je propala ili nikada nije obnovljena, poljoprivreda koja se suočava s nebrigom, sela koja nestaju, a mladi koji odlaze čim polože maturu. Županija se po svim ključnim parametrima uklapa u panonski prosjek od 31 posto rizika, no realnost na terenu često je i gora od službene statistike. U mjestima uz Savu i Požegu, u općinama oko Broda i u ruralnim dijelovima županije, broj ljudi koji žive ispod praga siromaštva značajno premašuje državne prosjeke.

Eurostatova karta pritom pokazuje da Hrvatska nije jedina s dubokim regionalnim razlikama.
U kategoriji najstabilnijih regija nalaze se Češka, sjever Italije, zapadne austrijske pokrajine, s rekordno niskih 6,6 posto u talijanskom Bolzanu.
Na dnu ljestvice su Kalabrija, Kampanija, Melilla, Ceuta, ali i iznenađujuće – Bruxelles, sjedište Europske unije.

No Hrvatska je specifična po tome što je razlika između najuspješnije regije (Zagreba) i najsiromašnijih (Slavonije, Banije, Korduna) među najvećima u EU.
To ne govori o uspjehu metropole, već o dugotrajnom zanemarivanju ostatka države.

Kada se analiziraju razlozi, teško je pobjeći od očitih činjenica. Rat i poraće, privatizacijske pljačke, loše vođene poljoprivredne politike, nedostatak industrijskih ulaganja, pogrešni razvojni prioriteti, demografski slom i kontinuirano iseljavanje — sve je to godinama brusilo profil regija poput Brodsko-posavske do granice izdržljivosti.
Nacionalne politike često su padale na terenu, a lokalne vlasti nerijetko su pokazivale jednako malo volje ili znanja za stvarni zaokret.

U takvim okolnostima, Brodsko-posavska županija postaje ogledni primjer cijele Panonske Hrvatske: regija punog potencijala, ali praznih dvorišta; područje bogate povijesti i kulture, ali siromašnih plaća; kraj u kojem je statistika siromaštva prestala biti broj i postala svakodnevica.

Eurostat zato ne donosi samo analizu, već i poruku. Ona kaže da se stvari neće promijeniti same od sebe, da se razvoj neće dogoditi zato što se to lijepo kaže u programu i da brojke neće postati bolje dok se stvarne politike ne počnu voditi u skladu sa stvarnim potrebama ljudi.

A mi se, na kraju ove priče, možemo samo od srca zahvaliti svim političarima – lokalnima i državnim – koji su nas neumorno i predano doveli baš do ovakvog stanja.