Europska unija reže poticaje – hrvatski poljoprivrednici u panici!

Cijena vadilice krumpira danas doseže i 300 tisuća eura – koliko stoji i novi traktor. Za domaće poljoprivrednike, to je iznos koji bez europskih potpora postaje gotovo nedostižan. Modernizacija poljoprivrede, nužna za konkurentnost i održivost proizvodnje, sve više ovisi o europskim fondovima koji bi uskoro mogli biti – prepolovljeni.

Šokantna vijest iz Bruxellesa

Najnovija najava iz Europske komisije da će od 2028. godine doći do značajnog smanjenja sredstava za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) uznemirila je domaće proizvođače. Prema prijedlogu, izdvajanja bi pala s dosadašnjih 32 na tek 15 posto – gotovo upola manje.

– U prošlom razdoblju to je bilo oko 32 posto, a sada samo 15. To je pad na pola! – upozorava Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Bez strojeva nema ni hrane

U selima diljem Hrvatske, od Varaždina do Slavonije, rad na zemlji bez suvremene mehanizacije postao je nezamisliv.

– Mi kažemo da doma samo skupljamo željezo. Nažalost, bez toga se više ne može. Pratimo trendove zemalja koje su ispred nas, ali bez ulaganja u strojeve jednostavno je nemoguće proizvoditi hranu – objašnjava Jurica Cafuk, poljoprivrednik iz okolice Varaždina.

Upravo je mehanizacija glavni trošak svakog poljoprivrednog gospodarstva. Vadilica krumpira, traktor, sijačica – sve su to strojevi čija cijena premašuje mogućnosti većine domaćih proizvođača, posebno bez potpora koje osigurava Bruxelles.

Više od milijardu eura pomoći – zasad

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, od 2023. do danas hrvatskim je poljoprivrednicima isplaćeno više od milijardu eura europskog novca. U aktualnom programskom razdoblju Hrvatska ima na raspolaganju gotovo 5 milijardi eura, no nakon 2028. taj bi iznos mogao pasti na 3,7 milijardi.

Ministarstvo pokušava smiriti situaciju

Unatoč zabrinutosti proizvođača, iz Ministarstva poljoprivrede stižu poruke da razloga za paniku nema.

– Ovo novo programsko razdoblje usmjerava se na proizvodnju – što nama kao Hrvatskoj odgovara. Mi smo već puno ulagali u infrastrukturu i sada nam više odgovara model u kojemu se potiče proizvodnja, pojašnjava Marinko Beljo, državni tajnik u Ministarstvu.

Dodaje i kako će se nacionalni udio u financiranju povećati s 20 na 30 posto, čime bi se dio gubitaka mogao nadoknaditi.

Poljoprivrednici i zastupnici traže izmjene prijedloga

No proizvođači i eurozastupnici nisu uvjereni da će to biti dovoljno. Smatraju kako bi Europska komisija trebala preispitati prijedlog i zadržati dosadašnju razinu potpora.

– Vrlo je važno da se ovaj prijedlog odbije i vrati na doradu. Europski povjerenik je sam rekao da postoje sredstva – samo ih treba pronaći, ističe Marko Vešligaj, zastupnik u Europskom parlamentu.

„Muka na svemu“

Na terenu, međutim, poljoprivrednici strahuju da će rezovi dovesti do daljnjeg poskupljenja hrane i gašenja manjih gospodarstava.

– Kak će to funkcionirati – ni sami ne znamo. Nismo znali da će se to toliko rezati. Poljoprivreda kod nas… evo, muka je na svemu, zaključuje Cafuk.

Neizvjesna budućnost hrvatske poljoprivrede

U zemlji koja se još uvijek oporavlja od inflacije i rasta cijena energenata, svako smanjenje potpora dodatno će otežati proizvodnju hrane i pogurati poljoprivrednike prema rubu isplativosti. Bez strojeva i ulaganja – a time i bez europskog novca – domaća bi poljoprivreda mogla izgubiti korak s konkurencijom.