BRUXELLES / HRVATSKA – Europska komisija planira građanima država članica preporučiti da se pripreme za moguće krizne scenarije tako da osiguraju zalihe hrane, vode i osnovnih potrepština dovoljne za barem 72 sata. Informacija dolazi iz nacrta Strategije pripravnosti Europske unije, a dokument razmatra potencijalne prijetnje poput ratnih sukoba, kibernetičkih napada, pandemija zaraznih bolesti i klimatskih katastrofa. Upravo je početna faza svake krize, stoji u nacrtu, najkritičnija i najopasnija, pa je samostalna priprema građana ključna.
Preporuke Komisije dolaze u trenutku kada se kontinent još uvijek oporavlja od posljedica pandemije, a rat u Ukrajini i dalje traje. Europski čelnici smatraju da bi svaka država, ali i svaki pojedinac, trebali imati razrađene protokole postupanja u slučaju izvanredne situacije. Osim skladištenja osnovnih zaliha, u dokumentu se naglašava važnost osiguravanja skloništa i zaštite ključne infrastrukture. Cilj je spriječiti kaos i paniku, a povećati otpornost zajednica u situacijama kada sustavi ne funkcioniraju ili su preopterećeni.
Za Hrvatsku, a posebno za regije poput Slavonije, Baranje i Međimurja, to bi značilo da svaka obitelj mora imati pripremljen krizni plan za preživljavanje u slučaju vojne prijetnje, prirodne nepogode ili prekida osnovnih usluga. Građani bi trebali imati pripremljenu zalihu hrane i vode za tri dana, dokumente i nešto gotovine, osnovne lijekove i higijenske potrepštine, toplu odjeću, deke, baterijske lampe i radio prijemnik koji ne ovisi o električnoj energiji. U slučaju prekida komunikacijskih mreža, preporuka je unaprijed dogovoriti obiteljske planove – poput lokacije na kojoj će se članovi sastati ako se razdvoje – te zabilježiti važne brojeve na papir.
Osim fizičke pripreme, važna je i psihološka otpornost. U dokumentu se navodi kako panika može dodatno pogoršati situaciju, pa se savjetuje da obitelji, osobito one s djecom, unaprijed razgovaraju o mogućim scenarijima i uvježbaju reakcije u kriznim okolnostima. Djeci bi, poručuju stručnjaci, trebalo jednostavno i smireno objasniti što se događa te ih uvjeriti da su sigurna i zaštićena.
U tom kontekstu postavlja se i pitanje koliko je Hrvatska stvarno spremna. Mnoge zgrade koje su nekad bile atomska skloništa, danas su prenamijenjene u kulturne i sportske dvorane, kao što je slučaj u Osijeku. Stanje infrastrukture nije javno ažurirano, a lokalne vlasti rijetko informiraju građane o raspoloživim zaklonima ili evakuacijskim točkama. S obzirom na to da Strategija EU predviđa i uključivanje tema pripravnosti u školske kurikulume, kao i jačanje suradnje između civilnog i vojnog sektora, očekuje se da će i hrvatske institucije uskoro početi s konkretnim koracima.
Dokument predviđa ukupno 30 mjera u sedam tematskih područja, a uz njih dolazi i popis od 60 konkretnih aktivnosti koje bi se trebale provesti u naredne dvije godine. Među njima su edukacija građana, pojačano praćenje lažnih vijesti, testiranje otpornosti financijskog sektora, ali i razvoj javno-privatnih partnerstava za upravljanje rizicima. Sve aktivnosti trebale bi započeti već tijekom ove godine, s ciljem stvaranja Europe koja je bolje pripremljena za nesigurno desetljeće koje dolazi.
Prema svemu sudeći, budućnost više neće biti prepuštena slučajnosti, a pripravnost – i na razini država i na razini kućanstava – postaje službena europska politika.
_(1).png)
