Prosječni Hrvat godišnje baci 71 kilogram hrane

U Hrvatskoj se po stanovniku godišnje baci oko 71 kilogram hrane što je više od 280 tisuća tona, a čak 76 posto otpada potječe iz kućanstava dok je prosjek Europske unije 53 posto, doznaje se od predsjednice Centra za prevenciju otpada od hrane – CEPOH Branke Ilakovac.

“Ako želimo dugoročne rezultate u smanjenju bacanja hrane iznimno je važno stalno informiranje i edukacija građana svih dobnih skupina i svih sektora, pri čemu je presudna uloga stručnih organizacija”, ističe Ilakovac.

Stvari na bolje trebale bi krenuti uz pomoć EU projekta “Izgradnja kapaciteta za Zeleni europski plan po mjeri lokalne zajednice” koji je CEPOH pokrenuo kako bi pomogao svima koji u kriznoj situaciji žele pomoći doniranjem hrane.

Projekt vrijedan 442.494 kuna, većim dijelom financiran iz Europskog socijalnog fonda trajat će 15 mjeseci, a namijenjen je svima koji u kriznoj situaciji žele donirati hranu, što su najčešće građanske inicijative i udruge koje mobiliziraju lokalno stanovništvo.

podsjeća kako smo za vrijeme ‘lockdowna’ uspjeli kao kućanstva smanjiti bacanje hrane za oko 10 posto jer su odlasci u kupovinu bili vrlo složen poduhvat, pa smo primarno trošili zalihe namirnica koje smo već imali u kućanstvima.

“Činjenica je da potrošači, odnosno kućanstva kao dominantan proizvođač otpada od hrane najviše hrane bacaju jer krivo procjenjuju prehrambene potrebe i previše kupuju“, ističe Ilakovac.

To potvrđuju rezultati istraživanja CEPOH-a u kojem je gotovo polovica od tisuću ispitanika navela da je krivac za nastanak otpada od hrane u njihovom kućanstvu prevelika količina pripremljenog obroka. “Bacanje hrane je i moralni problem, s obzirom na to da jedni bacaju, a drugi gladuju, a broj socijalno ugroženih, pothranjenih i gladnih ljudi će se uz globalnu inflaciju i posljedice klimatskih promjena dodatno pogoršati, posebice uz stalni porast globalnog stanovništva koje treba nahraniti”, upozorila je Ilakovac za koju je posebno osjetljiva tema bacanja hrane u vrijeme krize.