Politika

Jedan je bio pomoćnik ministra, drugi je uz aktualnu vlast, treći dolazi iz medija: Koga biste izabrali?

Autor: 035portal Datum objave: 07.09.2026. u 01:00

Nova Gradiška 6. rujna po treći put u petnaest mjeseci bira gradsko vodstvo. Dok je pozornost javnosti gotovo u cijelosti na kandidatima za gradonačelnika, mjesto zamjenika ovoga je puta možda i zanimljivija priča — jer se iza njega kriju tri potpuno različita profila. Prošli smo kroz javno dostupne podatke o svima trojici.

Grad koji već tri mjeseca nema izabranog gradonačelnika

Podsjetimo ukratko na kronologiju, jer bez nje se ovi izbori ne mogu razumjeti. Na redovnim lokalnim izborima održanima u svibnju 2025. Novu Gradišku je s uvjerljivih 58,55 posto ponovno vodio Vinko Grgić. Nakon istražnih radnji u veljači 2026. i ostavke u ožujku, Vlada je raspisala prijevremene izbore koji su održani 17. i 31. svibnja ove godine. Grgić ih je dobio u drugom krugu sa 60,81 posto, dužnost je preuzeo 11. lipnja, a već sljedećeg dana, 12. lipnja, ponovno podnio ostavku. Od tada gradom, kao zamjenica gradonačelnika, upravlja Sabina Vlaović. Vlada je 30. srpnja raspisala treće izbore, koji će se održati u nedjelju 6. rujna, uz mogući drugi krug 20. rujna. Grad tako gotovo tri mjeseca nema izabranog gradonačelnika, a svaki izborni ciklus gradski proračun stoji oko 100 tisuća eura.

U toj situaciji pitanje "tko je drugi na listiću" prestaje biti formalnost. Zamjenik gradonačelnika u Novoj Gradiški u posljednjih je godinu i pol dana dvaput preuzimao stvarno vođenje grada. Statistički gledano, to je funkcija koja se ovdje ne pokazuje ceremonijalnom.

Tri imena, tri različite pozadine

Na listićima 6. rujna naći će se (zasad službeno poznata) tri kandidata za zamjenika gradonačelnika:

Ivan Sertić, nezavisni kandidat u ime HDZ-a, uz kandidata za gradonačelnika Brunu Bušića
Matej Zboril, kandidat Nezavisne liste Nova Gradiška uz kandidatkinju za gradonačelnicu Sabinu Vlaović
Bernard Kumić, nezavisni kandidat kao zamjenik kandidata za gradonačelnika Borislavu Vidošiću.

Odmah na početku važna metodološka napomena, jer čitatelj na nju ima pravo: količina javno dostupnih podataka o trojici kandidata nije ni približno jednaka. O jednome postoji opsežan i provjerljiv javni trag koji seže dvadeset godina unatrag, o drugoj dvojici javno dostupni izvori u ovom trenutku nude vrlo malo. To nije ocjena njihove kvalitete, to je činjenično stanje izvora u kolovozu 2026. Redakcija je otvorena za dopune i objavit ćemo biografije koje nam kandidati dostave.

Ivan Sertić (HDZ): šesnaest godina u Industrijskom parku i na državnoj razini

Ivan Sertić je od trojice kandidata jedini s dokumentiranim, dugogodišnjim izvršnim iskustvom u gradskoj upravi i u gospodarstvu. Prema podacima iz njegova životopisa i iz materijala kandidature, Sertić je šesnaest godina proveo u sustavu Industrijskog parka Nova Gradiška, šest godina kao pročelnik gradskog Upravnog odjela za gospodarstvo i financije, a potom deset godina kao direktor Industrijskog parka. Brojke koje navodi izgledaju ovako: u trenutku preuzimanja park nije imao nijednog ulagača ni zaposlenog; kad je 2016. odlazio, u zoni je bilo preko 30 investitora i oko 800 zaposlenih. Danas ih je, prema gradskim podacima iz 2022. i kasnijim izvješćima, 36 investitora i preko tisuću zaposlenih, što Industrijski park čini najvećim pojedinačnim poslodavačkim sustavom u gradu.

U razdoblju njegova mandata, 2014. i 2015., u Novu Gradišku dolaze Atlantic Multipower (danas EMPWR) i Klimaoprema, dvije investicije koje se i danas najčešće navode kao prekretnica za lokalno tržište rada. Iste 2015. godine Industrijski park proglašen je drugom najboljom investicijskom zonom u Hrvatskoj.

Druga stavka njegove biografije jest povlačenje sredstava iz europskih fondova. Sertić navodi da je za Novu Gradišku pripremio i vodio projekte vrijedne preko 180 milijuna kuna (oko 24 milijuna eura), među njima Poslovno-inovacijski centar, Tehnopark, Tehnološki inkubator, Centar kompetencija za napredno inženjerstvo (CEKOM) i infrastrukturu poduzetničke zone. Danas, navodi se dalje, vodi europske projekte istraživanja, razvoja i inovacija u suradnji s hrvatskim fakultetima i tvrtkama, uključujući voditeljstvo projekta obnove zagrebačke katedrale.

Na državnoj razini bio je pomoćnik ministra gospodarstva Republike Hrvatske za industriju, investicije i EU programe.

Valja napomenuti i jednu specifičnost: iako se kandidira na listi HDZ-a, Sertić nije član nijedne stranke i, prema vlastitim navodima, nije već gotovo dvadeset godina, a u Vladu je došao kao struka, a ne kao stranački kadar. Dragovoljac je Domovinskog. Uz to ima i dugogodišnju sportsku biografiju, igrač, trener i predsjednik Rukometnog kluba Nova Gradiška u vrijeme kad je klub igrao prvu ligu.

Matej Zboril (Nezavisna lista Nova Gradiška): kontinuitet postojeće vlasti

Matej Zboril kandidat je za zamjenika na listi Sabine Vlaović, koja od 12. lipnja obavlja dužnost čelnice grada. Nezavisna lista Nova Gradiška svoju je kandidaturu predstavila pod sloganom "Nova Gradiška ide dalje", uz najavu da će "detaljne informacije o programu rada i ključnim smjernicama djelovanja pravovremeno biti predstavljene javnosti".

Zborilova je najjača karta institucionalni kontinuitet, on ulazi u utrku kao dio ekipe koja trenutačno vodi grad i koja poznaje otvorene predmete, proračun i tekuće projekte iz prve ruke. U gradu koji je u petnaest mjeseci triput mijenjao izvršnu vlast, argument "znamo gdje su spisi" nije bezvrijedan.

Ono što u ovom trenutku nedostaje jest javno dostupan životopis. U pretraživanju medijskih objava i javnih registara nismo pronašli objavljene podatke o njegovom obrazovanju, dosadašnjim radnim mjestima ni vođenim projektima. Njegovo se ime pojavljuje u kontekstu novogradiške sportske zajednice, no bez dostatnih podataka da bismo iz toga izvodili zaključke. Poziv za dostavu biografije ostaje otvoren.

Dodajmo kako neslužbeno doznajemo kako je Zboril završio novogradišku srednju tada Elektrotehničku školu, a zatim bananjalučki Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment. Zaposlen je u novogradiškom Centru kompetecnija za napredno inženjerstvo, a koje se "utapa" u poslovnim problemima: neslužbeno doznajemo kako kasne naknade za rad, kako su podjeljeni otkazi radnicima uoči kolektivnog godišnjeg odmora dok uprava ostaje ista, kako su rješavane razne pozajmice od drugih gradskih tvrtki kako bi se sakrilo stvarno stanje u CEKOM-u. Zboril je ujedno i najdugovječniji gradski vijećnik dvostrukog Uskočkog uhićenika Vinka Grgića koji mu je s nekim razlogom toliko dugo poklanjao svoje povjerenje. Danas kandidatkinja Sabina Vlaović nastavlja pružati tu ruku povjerenja prema Zborilu.

Bernard Kumić (nezavisni): kultura, dizajn i produkcija

Bernard Kumić na listiću se pojavljuje kao nezavisni kandidat i od trojice je najizrazitije izvan klasične političke pozadine. Javni trag koji smo uspjeli potvrditi vodi u područje kulture, dizajna i produkcije: Kumić, koji se potpisuje i kao "Berny", autor je stilizacije logotipa Novogradiškog glazbenog ljeta iz 2016. godine, a njegovo se ime u gradu veže uz organizaciju događanja i produkcijudugi niz godina.

To je profil koji se u lokalnoj politici ne viđa često i koji donosi kompetenciju koja gradu objektivno nedostaje; Nova Gradiška godinama nema sustavno posloženu kulturnu i turističku ponudu, a upravo je to segment u kojem se rezultati mogu vidjeti brzo i uz razmjerno mala ulaganja. Kao ni kod Zborila, ni za Kumića u javnim izvorima nismo pronašli objavljen cjelovit životopis niti dosad obnašane javne dužnosti, pa isti poziv vrijedi i za njega.

Okušao se u kratko u politici kao član HDZ-a gdje nije pronašao svoju političku nišu. Prema njegovim riječima Kumić se nije slagao sa trenutnim stavovima liokalne organizacije HDZ-a Ove izbore se prvi put pojavljuje u politici i to kao nezavisni kandidat za zamjenika gradonačelnika. Zaposlen je na lokalnom radiju, a ima i svoju vlastitu agenciju za marketing i promidžbu. Također je suradnik na dvije nacionalne televizije kao voice over artist što ga stavlja visoko na ljestvicu kvalitete rada u tom području. Žalosno je kako se u javnom prostoru Kumić više ne navodi kao autor poznate novogradiške manifestacije "Bljesku u čast" čiji je idejni začetnik te je osobno organizirao prvih pet manifestacija nakon čega je spletom političkih igara izguran iz organizacije. U medijima radi više do dva desetljeća. Svoje poduzetničke sposobnosti potvrdio je kao savjetnik za ljudske resurse upravo zapošljavanjem preko četiri stotine radnika u novogradiškoj industrijskoj zoni.

Usporedni pregled

	Ivan Sertić	Matej Zboril	Bernard Kumić
Predlagatelj	HDZ	Nezavisna lista Nova Gradiška	nezavisni
Stranačka pripadnost	nije član nijedne stranke	—	nezavisni
Izvršno iskustvo	16 god. (pročelnik + direktor Ind. parka), pomoćnik ministra gospodarstva	uz aktualnu v.d. čelnicu grada	nema javno dostupnih podataka
EU fondovi	projekti preko 180 mil. kn za NG	nema javno dostupnih podataka	nema javno dostupnih podataka
Gospodarstvo	Atlantic i Klimaoprema, 30+ investitora	nema javno dostupnih podataka	nema javno dostupnih podataka
Prepoznatljivo područje	gospodarstvo, EU projekti, sport	gradska uprava	kultura, dizajn, produkcija

Što iz ovoga slijedi?

Usporedba kandidata za zamjenika gradonačelnika u ovom je slučaju neuobičajeno asimetrična i bilo bi neiskreno to zaobići.

Matej Zboril donosi kontinuitet i poznavanje tekućih predmeta. Bernard Kumić donosi profil kojeg u gradskoj upravi nema, kulturu i produkciju. Oba su argumenta legitimna i oba mogu biti relevantna biraču.

No po jedinom kriteriju koji se može objektivno izmjeriti opsegu dosadašnjeg izvršnog iskustva i količini novca dovedenog u grad, Ivan Sertić odskače, i to znatno. Šesnaest godina vođenja gospodarskog sustava koji danas zapošljava preko tisuću ljudi, dvije velike investicije, projekti vrijedni preko 180 milijuna kuna i dužnost pomoćnika ministra gospodarstva čine biografiju kakvu na novogradiškom listiću, ni na jednoj strani, dosad nismo imali priliku vidjeti.

U gradu koji je u deset godina izgubio gotovo svakog šestog stanovnika i koji tri mjeseca nema izabranu izvršnu vlast, pitanje "tko od njih zna napisati i provesti projekt" prestaje biti akademsko. Odgovor na to pitanje birači daju 6. rujna.