Politika

Dok su jedni gradili političke karijere, što je ostalo građanima? Logarušić žestoko prozvala institucije i otvorila stare rane Slavonije

Autor: 035portal Datum objave: 19.10.2026. u 12:30

Dok se hrvatska politička scena iscrpljuje u međusobnim prepucavanjima, problemi slavonskih radnika, poljoprivrednika i mladih obitelji rijetko uspijevaju zadržati pozornost javnosti. Upravo je na te teme u televizijskoj emisiji Zoom na Z1 televiziji upozorila Marina Logarušić, Brođanka i predsjednica Hrvatske stranke prava (HSP), koja je bez mnogo diplomatskog uvijanja progovorila o gospodarskom propadanju Slavonije, poreznom opterećenju radnika i radu državnih institucija. Istodobno je najavila ambiciozniji politički nastup HSP-a, stranke koja nakon dugog izbivanja iz Hrvatskog sabora pokušava ponovno pronaći svoje mjesto na političkoj sceni.

Plaće rastu na papiru, ali što ostaje radnicima?

Jedno od središnjih pitanja razgovora bilo je porezno opterećenje najnižih primanja. Logarušić smatra da rast nominalnih plaća ne znači i poboljšanje životnog standarda, osobito kada se u obzir uzmu poskupljenja hrane, stanovanja i režijskih troškova. HSP zato zagovara oslobađanje minimalne plaće od poreza na dohodak i redovito usklađivanje osobnog odbitka s rastom životnih troškova.

– Taj osobni odbitak u toliko godina rasta plaća i troškova života minorno je rastao, od 520 do 600 eura. Kada plaće rastu, a neoporezivi dio to ne prati, radnik to osjeti na svojoj plaći. Uzmimo primjer najniže plaće. Država ljudima koji primaju minimalac godišnje uzme oko 620 eura poreza na dohodak. To je gotovo jedna mjesečna plaća. Je li to pravedna država? – upitala je Logarušić.

Posebno se osvrnula na Slavoniju, gdje, prema njezinoj ocjeni, gospodarski pokazatelji i stvarni život građana pričaju dvije različite priče.

– Govorit ću konkretno o Slavoniji jer sam Slavonka. Ovdje su plaće blizu minimalnih, a industrija je doslovno zamrla. Pogledajte Slavonski Brod i Đuru Đakovića, gdje je nekada bilo 16 tisuća zaposlenih. Gdje je taj broj danas? Mladi s takvim plaćama teško mogu kupiti stan, a bez sigurnog radnog mjesta još teže planirati obitelj. Onda odlaze u zapadne zemlje jer ondje očekuju sigurniju budućnost – poručila je.

Milijarde za Slavoniju, a poljoprivrednici i dalje čekaju rješenja

Predsjednica HSP-a otvorila je i pitanje učinkovitosti državnih ulaganja u poljoprivredu. Upozorila je na posljedice suše, rast troškova proizvodnje i nedostatak sustava navodnjavanja, ističući kako se unatoč godinama najavljivanih ulaganja slavonski proizvođači suočavaju s istim problemima.

– Slavonija ima plodnu zemlju i vodu, a mi sve manje proizvodimo i sve više hrane uvozimo. Godinama se govori o milijardama uloženima u poljoprivredu, o navodnjavanju i velikim projektima, ali slavonski čovjek i dalje trpi posljedice suše. Nitko mu jasno ne govori što bi trebao proizvoditi, kakva će biti otkupna cijena i hoće li država zaštititi njegov rad. Naš poljoprivrednik, kao i slavonski radnik, prepušten je sam sebi – ustvrdila je.

Iako su pitanja koja otvara relevantna za gospodarsku budućnost regije, ostaje otvoreno koliko su prijedlozi HSP-a razrađeni u provedive mjere, s jasnim izvorima financiranja i rokovima. Kritika postojećeg stanja tek je prvi korak prema politici koja bi mogla ponuditi drukčije rezultate.

HSP ponovno traži svoje birače, raste interes za članstvo

Logarušić je govorila i o pokušajima političke revitalizacije HSP-a, koji posljednjih godina nastoji obnoviti lokalne organizacije i proširiti teme kojima se obraća građanima.

– Politika Hrvatske stranke prava možda iznenađuje one koji nas sada malo bolje prate. Dobila sam dosta upita za pristup novih članova i ljudi pozitivno komentiraju promjenu u našem političkom djelovanju. Naravno da štitimo nacionalne i tradicionalne vrijednosti, ali danas aktivno govorimo i o plaćama, poljoprivredi, gospodarstvu i problemima običnog čovjeka. Ovo vodstvo tu je tek godinu i pol dana. Naše poruke možda sporije dolaze do javnosti, ali sigurnim korakom idemo prema većoj prepoznatljivosti – kazala je.

Kao pozitivne primjere navela je rezultate kotarskih izbora u Splitu te obnovu organizacija u Valpovu i drugim dijelovima Hrvatske. Posebno je istaknula sve aktivniju ulogu žena u HSP-u, otkrivši da brojne političke inicijative nastaju upravo unutar njihove neformalne zajednice.

Ipak, tvrdnje o rastu interesa za članstvo zasad su procjene stranačkog vodstva. HSP još mora pokazati može li obnovljenu aktivnost pretvoriti u širu biračku podršku i konkretnije rezultate na izborima.

„Sustav miriše na korupciju”

Najizravnije kritike Marina Logarušić uputila je državnim institucijama, posebno u kontekstu nezakonitog odlaganja otpada i zaštite okoliša. Pritom je otvorila i pitanje kvalitete zraka u Slavonskom Brodu, navodeći da je na Županijskoj skupštini Brodsko-posavske županije zatražila dodatnu mjernu postaju u blizini industrijske zone.

– Ja živim u Slavonskom Brodu pokraj industrijske zone i svako malo čujemo da se ondje nešto pali. Tko što pali, nitko neće javno reći, a svi o tome šuškaju. Zato sam tražila mjernu stanicu baš u svoje naselje, da vidimo kakve su to čestice. Kada je u pitanju mali čovjek, država zaista sporo reagira. Pravna država u Republici Hrvatskoj ozbiljno ne funkcionira, sve institucije mirišu na korupciju. Na pravomoćne presude čekate gotovo desetljeće, a kada su u pitanju male kazne, tu su vrlo brzi – izjavila je.

Takve optužbe zahtijevaju jasne dokaze i odgovore nadležnih institucija. Sama sumnja na onečišćenje ne potvrđuje njegov izvor, baš kao što kritika sporosti sustava ne dokazuje koruptivno postupanje.

Gostovanje Marine Logarušić pokazalo je da HSP pod njezinim vodstvom pokušava izaći iz okvira tradicionalnih identitetskih rasprava i snažnije se uključiti u pitanja životnog standarda, gospodarstva i lokalnih problema. Hoće li se iza oštrije retorike i pojačane aktivnosti na terenu pojaviti i konkretna politička rješenja, tek će se vidjeti. Slavoniji, u svakom slučaju, ne nedostaje dijagnoza njezinih problema. Ono što joj već godinama nedostaje jesu rezultati.