Razgovor s povodom: dr.sc. Zdravko Marić, ministar financija (1.dio)

Uskrsni su blagdani i prilika je obići roditelje, rodni grad, prijatelje i mislima se vratiti bezbrižnim danima odrastanja. Među brojnim Brođanima koji su Uskrs proveli u našem gradu, a koje je život poslao na sve strane svijeta, zatekli smo i ministra financija Zdravka Marića koji se vrlo rado odazvao na naš poziv i progovorio o situaciji u kojoj se Hrvatska nalazi, planovima Vlade, ali i o Slavonskom Brodu. Ministar Marić vrlo se rado odazvao pozivu i odgovorio na neka pitanja koja zanimaju hratsku javnost.

Cro barometar je objavio kako raste potpora premijeru Oreškoviću, veliki posao je i za vas, napravljen je proračun, kada će se vidjeti prvi rezultati i kada će građani osjetiti nekakav napredak?
Prva 2 mjeseca Vlada je radila najintenzivnije na proračunu i dobar dio svojih resursa i vremena smo potrošili, ali kao što smo i rekli po samom izglasavanju proračunu sada predstoji pravi posao, a to je da se u proceduru, vladinu, a potom i saborsku krene s aktivnostima i mjerama koje planiramo učiniti, kako bi otklonili ili umanjili u ovoj godini strukturne manjkavosti u našem društvu i gospodarstvu i kako bi u konačnici krenuli ispunjavati one ciljeve i programe koje smo si zacrtali.

Deficit je uvijek prisutan u proračunu, kako bi se smanjio, hoće li doći do rezanja plaća u javnom sektoru, jesu li mirovine ugrožene i u 2016. godini, ali i u projekcijama proračuna za sljedeće godine?
Rekli smo za ovaj proračun da nema rezanja niti plaća niti mirovina, štoviše kod mirovina smo predvidjeli i određena sredstva za indeksaciju, tako da će biti blagog porasta. Što se tiče samih plaća javne administracije, za ovu godinu nisu previđena smanjenja, nego povećanje od onih 0,5 posto što je dodatak za minuli rad ili godine u službi, ali sigurno nešto što moramo otvoriti kao temu je ukupna masa plaća, ne samo pojedinačnih plaća. Mislim da se nitko u ovoj državi ne može baš tako jednostavno izjasniti da su plaće učitelja, liječnika, policajca ili službenika u ministarstvu financija previsoke. Međutim, ono što stvara određeni pritisak na cijele javne financije i proračun jest masa plaća, što znači ukupan broj zaposlenika o čemu trebamo povesti određene razgovore. Ako uzmete da je u sustavu državne javne administracije 400 tisuća ljudi, znači da je svaki četvrti ili čak manje od svakog četvrtog zaposlenika u RH izravno vezan za državni i javni sektor. Iz te perspektive treba uzeti u obzir mogućnosti kako da se taj veliki aparat racionalizira i efikasnije posloži. Moja osnovna ideja, ali i cijele Vlade jest da s jedne strane valoriziramo rad, za isti rad da je isplaćena jednaka plaća, a s druge strane da jednostavno uključimo i određeni sustav poticaja radu, jer javna služba ne može biti nikako sama sebi svrha, nego javni servis građanima, poduzetnicima i cijeloj državi.

Hrvatska ima jedan veliki kapital koji je cijelo vrijeme stajao sa strane, a upravo se njega planira upregnuti kako bi se namakla dodatna sredstva za proračun. Što je sa državnom imovinom i njenim stavljanjem u funkciju ili prodaju, što je poduzeto i kakvi su planovi za dalje?
To je jedna od stvari na koju smo stavili jedan veliki naglasak. Upravo kako ste rekli, postoji jedan veliki, ali rekao bih i skriveni potencijal u tome svemu, nedovoljnom korištenju i iskorištenosti državne imovine i ne gledamo to iz perspektive, već onog uvriježenog termina, krpanja proračunskih rupa. Ono što smatramo da je potrebno učiniti s državnom imovinom jest staviti u funkciju i podignuti njenu vrijednost, odnosno općenito podignuti vrijednosti svega onoga što je naslonjeno na tu imovinu. I tu zaista gledamo od onoga što imamo pod samim upravljanjem, govorimo o preko 4 tisuće nekretnina, od individualnih poslovnih prostora i stanova do turističkih zemljišta, vjerujte mi da postoji jedan veliki potencijal u tzv. bivšim vojnim kompleksima koji mogu kroz jedan zdravi razvoj ili projekte koji će sa sobom nositi određenu investiciju, zaista dobiti na svojoj vrijednosti. Završavamo s onime što je u javnosti najupečatljivije, to su poduzeća u manjinskom ili pretežito državnom vlasništvu. Oko toga vodimo intenzivne razgovore na razini Vlade, sigurno tu ima velikog prostora, neke od tih firmi nažalost nisu u najboljem stanju i moramo voditi računa o tome kako i na koji način ih staviti na zdrave noge. Prije svega tu mislim na cestarski posao, odnosno naše kompanije koje su vezane uz ceste i autoceste, ali i mnogi drugi. Smatram da je veliki potencijal u javnim poduzećima, odnosno u poduzećima u državnom vlasništvu, jer mislim da dobar dio njih mora proći kroz jedno ozbiljno poslovno i financijsko restrukturiranje, a u konačnici trebaju biti pokretači određenih aktivnosti u našem gospodarstvu, kako investicijskih, tako i nekih drugih.

Što će još Vlada poduzeti oko izlaska iz krize, poduzetnici su dosta pozitivno reagirali na najave ministra Tolušića i zaokrete kod prijavljivanja EU projekata i smanjivanja administracija?
EU fondovi su izuzetno važni i primijetili ste svi da smo u samom proračunu za 2016. godinu stavili dobar naglasak na iskoristivost EU fondova, poduzetnička klima jednostavno mora biti popravljena u RH i postoji čitav niz administrativnih i drugih barijera koje koče određenu slobodu poslovanja, stvara određene pritiske i komplicira sav način funkcioniranja. U tom smislu, taman da i ne učinimo nekakve velike iskorake u prvom koraku, mislim da trebamo prije svega činiti napore kako bismo pojednostavili načine poslovanja, smanjili barijere i olakšali sve poduzetnicima. Hrvatski proračun u konačnici ovisi o gospodarstvu i to je onaj segment koji ga u konačnici puni i moramo učiniti sve kako bismo proširili poreznu bazu, te stvorili mogućnosti da u sljedećim godinama počnemo razmišljati intenzivno, ali i učiniti sve kako bismo porezno rasteretili hrvatsko gospodarstvo i hrvatske građane i mislim da je to neminovno.

Slavonija je najnerazvijenija regija u Hrvatskoj, Brodsko-posavska županija isto na dnu, Slavonski Brod ne kotira dobro, poznati je potencijal ovog grada koji je prije rata bio iskorišten i bio je industrijsko središte, vi ste iz Slavonskog Broda, što se tu može pomoći?
Tu sam dosta emotivno vezan, ali kao ministar financija imam zadaću brinuti o kompletnom gospodarstvu i općenito makroekonomskoj slici Hrvatske. Sigurno da su Slavonski Brod i Brodsko-posavska županija, kao sedmi grad po veličini i kao županija sa 160 tisuća stanovnika, važan kraj, a i općenito cijela Slavonija. Povijest je pokazala da ovdje govorimo o jednoj regiji gdje su marljivi ljudi i bili tu kada je bilo potrebno i mislim da i Vlada i općenito sve naše mjere trebaju biti usmjerene kako bi se učinilo puno više, te kako bi se i ovim gospodarski slabije razvijenim regijama dali poticaji, kako bi bolje funkcioniralo gospodarstvo i društvo u cjelini. Ne treba uopće spominjati koja je bila uloga Slavonskoga Broda prije, mislim da se tu treba vratiti određenim postavkama i načelima, jer geostrateški položaj Slavonskog Broda je od izuzetne važnosti. Tu je i plovni put, Luka Brod, željeznička i cestovna infrastruktura, na tromeđi smo, europski koridori prolaze kroz grad, to sve skupa treba povezati i s poduzetničkim zonama, te mogućnostima koje ima grad. Naravno, ono što ljude najviše zanima i u ova dva dana što sam proveo o Sl. Brodu i što su me ljudi na tržnici pitali, kada će nam biti bolje i kada ćemo u konačnici sve to skupa osjetiti. Ja nisam čovjek od nekih velikih obećanja i koji će govoriti da se strpe, ali svaki korak treba biti usmjeren na to kako bi se u ovoj regiji potaknulo gospodarstvo i ljude da kvalitetnije i bolje žive. Sve je to dio jedne ukupne strategije ekonomskog razvitka Hrvatske, jednostavno i gospodarski slabije razvijene regije moraju dobiti veći poticaj za rast.