Politika

„Ako nisi na društvenim mrežama, ne postojiš!”

Autor: 035portal Datum objave: 31.10.2026. u 12:00

Nekada je za pokretanje promjene u vlastitom mjestu bilo dovoljno okupiti nekoliko prijatelja, imati dobru ideju i pronaći nekoga tko će je podržati. Danas, čini se, ni najbolja inicijativa ne vrijedi mnogo ako za nju nitko ne čuje, a put do mladih sve češće vodi preko Instagrama, TikToka i drugih društvenih mreža. Upravo je na tu stvarnost upozorio Marko Perković, jedan od sudionika jučerašnjeg susreta u Oriovcu, otvorivši pitanje koje se ne tiče samo mladih, nego i svih onih koji ih pokušavaju potaknuti na aktivnije sudjelovanje u društvu.

Jesu li današnji mladi doista nezainteresirani za svoju zajednicu ili im se institucije i lokalne vlasti jednostavno obraćaju na pogrešan način?

O tome se u petak, 30. listopada, razgovaralo u Društvenom domu Oriovac, gdje su Europski dom Slavonski Brod, Europe Direct Slavonski Brod i Općina Oriovac organizirali susret „Lokalna zajednica po mjeri mladih – sudjelovanje, aktivizam i suradnja”. Za istim stolom našli su se predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, lokalnih vlasti, organizacija civilnog društva i mladih, a razgovor je pokazao da se iza često ponavljane tvrdnje o nezainteresiranim generacijama krije znatno složenija priča.

Mladi nisu nezainteresirani, možda ih samo ne znamo zainteresirati

Marko Perković, aktivan u radu organizacija za mlade, smatra da se današnjim generacijama ne može pristupati metodama koje su funkcionirale prije deset ili dvadeset godina.

- Ako nisi na društvenim mrežama, ne postojiš! Jako je važno da udruge koje rade s mladima budu prisutne na društvenim mrežama kako bi mladi mogli prepoznati važnost njihova rada i mogućnosti koje im se nude - poručio je Perković.

Iza te naizgled jednostavne rečenice krije se problem s kojim se suočavaju brojne organizacije. Programi postoje, projekti se financiraju, radionice organiziraju, no informacije o njima nerijetko teško pronalaze put do onih kojima su namijenjene.

- Mladi se mogu aktivirati kroz rad udruga, uključivati se u njihove aktivnosti, davati vlastite prijedloge i ideje te tako doprinositi svojoj lokalnoj zajednici. Postoje i programi poput Europskih snaga solidarnosti, kroz koje mogu volontirati, kao i DiscoverEU, koji im omogućuje upoznavanje drugih zemalja, ljudi i iskustava - objasnio je.

Ipak, mnogima je najteže upravo odlučiti se na sudjelovanje.

- Najveći je korak izaći iz vlastite zone komfora. Iz osobnog iskustva mogu reći da je to jako teško, ali kada jednom izađemo iz svoje čahure, otvaraju nam se brojne mogućnosti - kazao je Perković, naglašavajući kako takva iskustva mladima mogu koristiti i prilikom zapošljavanja.

„Mladi nisu samo naša budućnost, oni su itekako naša sadašnjost”

Dok se u javnosti često može čuti kako mladi nisu dovoljno zainteresirani za društvena pitanja, Ivana Juričić, načelnica Sektora za projekte, programe i međunarodnu suradnju u području mladih Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, ne slaže se s takvom generalizacijom.

- Ne bih rekla da su mladi pasivni. To ovisi od lokalne zajednice do lokalne zajednice jer nisu svugdje isti interesi niti su potrebe jednake. Mlade trebamo čuti, ali ih i uistinu saslušati. Često govorimo da su mladi naša budućnost, što je točno, ali oni su itekako i naša sadašnjost. Trebamo mi njih, kao što i oni trebaju nas, kako bismo zajedno gradili budućnost - istaknula je Juričić.

Njezina izjava otvara pitanje koliko lokalne zajednice doista poznaju potrebe svojih mladih stanovnika. Nije isto odrastati u velikom gradu, gdje su obrazovni, kulturni i društveni sadržaji dostupniji, i u manjoj slavonskoj općini, gdje organizacija pojedine aktivnosti često ovisi o entuzijazmu nekoliko pojedinaca.

Ministarstvo kroz javni poziv raspisan 2025. godine trenutačno sufinancira 142 projekta udruga mladih i za mlade diljem Hrvatske.

- Projekti su sada otprilike na polovici provedbe i zaprimamo njihova polugodišnja izvješća, kroz koja pratimo aktivnosti i angažman mladih. Veseli nas što se provode diljem Hrvatske, a Ministarstvo će i dalje podržavati takve inicijative - naglasila je.

Međutim, financiranje projekata samo je jedan dio priče. Drugi, možda i važniji, odnosi se na mogućnost mladih da sudjeluju u odlukama koje izravno utječu na njihov svakodnevni život.

Imamo udruge i aktivne mlade, ali gdje su njihovi predstavnici?

Da problem nije uvijek u nedostatku mladih spremnih na djelovanje, pokazuje primjer Općine Oriovac, čiji je načelnik Antun Pavetić otvoreno govorio o stanju u vlastitoj sredini.

Oriovac ima aktivne udruge i mlade koji sudjeluju u društvenom životu, ali već dva mandata nema savjet mladih, tijelo koje bi upravo njima trebalo omogućiti neposrednije sudjelovanje u radu lokalne samouprave.

- Imamo mlade, imamo udruge mladih, pogotovo Limes, pa i udrugu Lug iz Lužana, koja je također vrlo aktivna. Međutim, ono što nije dobro i što moram otvoreno reći jest da nemamo savjet mladih posljednja dva mandata. Nekada smo imali vrlo aktivan savjet i odličnu suradnju - rekao je Pavetić.

Prisjetio se razdoblja kada su mladi bili neposrednije uključeni u rad Općine, a njihovi predstavnici mogli su sudjelovati u raspravama i iznositi prijedloge pred općinskim vijećnicima.

- Savjet mladih nije samo nekakvo savjetodavno tijelo, nego neposredan kontakt s donositeljima odluka. Mladi mogu predlagati, mogu sudjelovati na sjednicama Općinskog vijeća i izravno govoriti o onome što smatraju važnim. Trenutačno to nemamo, ali nadam se da će i ovaj susret potaknuti novu inicijativu, naravno uz našu podršku - poručio je načelnik.

Njegovo iskustvo pokazuje koliko je važno razlikovati aktivnost mladih u udrugama od njihova sudjelovanja u formalnim procesima odlučivanja. Netko može godinama volontirati, organizirati događanja ili voditi uspješnu udrugu, a da pritom nikada ne dobije priliku sudjelovati u raspravi o općinskom proračunu ili razvojnim prioritetima.

Pavetić smatra da bi lokalne vlasti morale uložiti više truda u izravan kontakt s mladima, umjesto da očekuju kako će se oni sami odazivati na svaki javni poziv.

- Mislim da je to problem i u drugim općinama naše županije i da se mora promijeniti. Treba razgovarati s mladima, pozivati ih, osobno im pristupiti i zainteresirati ih za sudjelovanje. Nekada je upravo taj neposredan kontakt važniji od bilo kakve službene objave - zaključio je.

„Nemojte odmah počinjati s velikim stvarima”

Da se aktivizam ne mora povezivati s velikim projektima, ozbiljnim sastancima i administrativnim obvezama, naglasila je Božica Sedlić, izvršna predsjednica Europskog doma Slavonski Brod, organizacije koja već desetljećima potiče mlade na društveno sudjelovanje.

Prema njezinim riječima, upravo pretjerana ozbiljnost kojom se mladima ponekad predstavljaju pojedine aktivnosti može djelovati obeshrabrujuće.

- Sve to u početku može djelovati jako ozbiljno, možda u nekom trenutku i odbojno. Ali vjerujte mi, kada mlade uspijemo privući i kada naprave prvi korak, oni se zaista angažiraju. Sami pokreću inicijative, pronalaze partnere, organiziraju aktivnosti i predstavljaju rezultate svojega rada - objasnila je Sedlić.

Upravo zato mladima savjetuje da ne čekaju savršene uvjete niti pokušavaju odmah ostvariti velike ciljeve.

- Moj je prvi savjet da inicijativa ne bude prevelika. Uvijek postoje teškoće i mogućnost da nešto neće uspjeti, ali ako hrabro naprave prvi mali korak i pronađu ljude kojima je do toga stalo, šanse za uspjeh postaju puno veće - poručila je.

Posebno je naglasila odgovornost lokalnih vlasti, koje mladima mogu osigurati prostor, financijska sredstva i organizacijsku podršku, ali i vrijeme te spremnost na razgovor.

- Važno je da im se prilike pružaju kontinuirano, ne samo u izborno vrijeme. Što ih češće uključujemo i što im više prostora dajemo, to će biti osnaženiji, a njihova budućnost i budućnost njihovih zajednica sigurnija - istaknula je Sedlić.

Aktivnosti se provode u okviru dvogodišnjeg projekta „Tiče se i nas”, koji sufinancira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, uz partnerstvo Brodsko-posavske županije. Projekt uključuje niz susreta, edukacija i radionica, a dio aktivnosti provodit će se i izvan županije.

Tko će sutra odlučivati o životu u našim općinama?

Pitanje stvarnog utjecaja mladih na lokalne odluke bilo je u središtu panel-rasprave „Savjeti mladih na lokalnoj i regionalnoj razini – izazovi, prilike i rješenja”, u kojoj su sudjelovali Marko Perković, Svjetlana Marijon, Marta Zečević Berbić, doc. dr. sc. Josip Jagodar i Božica Sedlić.

Razgovaralo se o iskustvima rada savjeta mladih, odnosu s lokalnim vlastima, financiranju aktivnosti te uključivanju mladih s invaliditetom i mladih s manje mogućnosti. U praktičnim radionicama sudionici su razrađivali prijedloge za unapređenje života u svojim zajednicama, od administrativnih izazova i planiranja aktivnosti do suradnje susjednih općina i gradova.

No možda je najvažnija poruka jučerašnjeg okupljanja upravo ona koja se provlačila kroz gotovo sve izjave: mladima nije dovoljno stalno ponavljati da su budućnost društva ako im se istodobno ne omogućuje da sudjeluju u njegovoj sadašnjosti.

Pitanje nije samo koliko mladih odlazi iz Slavonije, nego i koliko prilika dobivaju oni koji ovdje žive, školuju se, rade ili tek planiraju svoju budućnost.

Ako je suditi prema riječima sudionika susreta u Oriovcu, prvi korak prema promjeni možda uopće nije toliko kompliciran. Ponekad je dovoljno mladima dati prostor, poslušati njihovu ideju i omogućiti im da je pokušaju ostvariti.

Samo ih, za početak, treba znati pronaći. Pa makar i na društvenim mrežama.