Pješke po zaleđenoj Savi

 Da ne prepoznajemo željeznički most na rijeci Savi u Brodu na Savi, ovaj surovi pejzaž - rijeku okovanu ledom i santama, iz 1932. godine, mogli bismo zamijeniti s onim na Arktku ili Antarktiku. Nedostaju još samo polarni medvjedi, tuljani i u "frakovima" elegantni pingvini. Nije li se to "El Nino", daleko mu kuća, o kojem sada toliko slušamo, tada zaletio i do naših krajeva. 

Jedan članak iz "Jutarnjeg lista" opisuje zaleđenu Savu iz 1932. godine: "Tokom jučerašnjeg i današnjeg dana, Sava je ovdje u Brodu posebno oživjela. Kako se na površini uhvatio led debljine 30 sm do 1 m, pa nema nikakve opasnosti da bi mogao pucati to se cijeli pješački promet, umjesto preko mosta, gdje se plaća prijelaz pola dinara, odvija sada preko leda. Uz to preko cijelog dana mnoštvo klizača uživa u zimskom športu na čvrstom i debelom ledu. Da slika bude još ljepša, biciklisti su danas na kotačima počeli priređivati utrke na ovom zaleđenom ravnom terenu. Obale Save pune su gledalaca."

No, ako nije bila zaleđena Sava, bio je zaleđen "Vijuš". O tome jedan članak iz 1925. godine. 

"Kako je Sava poslije teške poplave otišla u svoje korito, opala je voda i na Vijušu. Međutim se uslijed jake zime uhvatio prije odlaska vode jaki led tako da je cijeli Vijuš pokriven ledom. Naša je mladež izrabila tu priliku i mi vidimo dnevno veliki broj ljubitelja sklizanja kako po svježem zraku jure gotovo do Poloja. 

Tako su Brođani koristili "blagodati" zaleđene Save. A, Sava se u prošlosti mnogo češće zaleđivala, nego u sadašnjem vremenu. "Kronika" Franjevačkog samostana u Brodu na Savi zabilježila je te ledene brodske zime u 18. i 19. stoljeću. Posebno je bilo "ledeno" u 19. stoljeću, kao da je tada nastupilo "novo ledeno doba". Skoro svakih par godina Sava se zamrznula u siječnju. 

Sava se zamrznula

 Savjesni franjevci iz Franjevačkog samostana u Slavonskom Brodu u "Kronici" su revno bilježili zaleđivanja Save. Prvi podatak je iz 1755. godine. 

"Oko tri sata poslijepodne, Sava se zamrznula, tako da su Turci mogli prelaziti do karantene."

Bilo je to 7. siječnja, a 20. siječnja piše: "U tri sata poslijepodne led je na Savi je popucao. No, već je nakon pola sata opet bila nepokretna. U četiri sata ujutro, nailaskom velikog vala (led) se rastopio i krenuo."

1775. siječanj

"2. ovog mjeseca, mimo običaja, u četiri sata poslijepodne led se na Savi zaustavio pa je ona bila zaleđena do 17. ovog mjeseca. "

1820. prosinac

"Budući da je potrajala oštra zima, 29. ovog mjeseca pokazo se led na Savi i zadržao gotvo cijeli mjesec. "

Sava se zaledila i 1823. godine, pa 1829. i 1830. godine. A, učestala zaleđenja Save nastavila su se i sljedećih godina. 

1835. siječanj

"Zbog velike hladnoće, koja je ovih dana na Raumorovu toplomjeru dosegnula peti stupanj ispod ništice, na Savi se zaustavio led i u kratko vrijeme toliko postao čvrst, da su je 9. ovog mjeseca Turci već pokušavali prijeći, a sretno je također i prelazili."

1835. prosinac

"Zbog hladnoće koja je još više porasla tako da je nadvisila 10. stupanj ispod ništice na Reaumorovu toplomjeru, noćas se led na Savi zaustavio i u tolikoj mjesri postupno očvrsnuo da je već 21. ovog mjeseca Turcima omogućio siguran prijelaz do skele".

"Kronika" bilježi led na Savi 1838. godine, 1839., 1840. i 1842. godine.

1848. siječanj

"...dana 19. siječnja, led se na Savi zaustavio, 11. veljače, uz prethodnu grmljavinu i sijevanje, on je iščeznuo.

1850. siječanj

"U sedam sati ujutro led se na Savi zaustavio, nagomilan u tolikoj mjeri, da su Turci hrpimice iz Bosne već drugi dan, natovareni robama, prelazili u naše krajeve. Isto je bilo godine 1855. i 1856. godine.

1858. siječanj

"Oštriji zrak, što je danas započeo, učinio je da su savski mlinovi, koji se dvije godine nisu micali sa svojih mjesta, zbog zaustavljenog leda morali biti drugi dan maknuti u sigurno zaklonište. Sljedećih je dana hladnoća, dotičući 17 stupanj ispod ništice po Reaumorovu toplomjeru, učinila da je preko Save 23. led napravio veoma siguran most ljudima koji su je prelazili."

Godine 1862. i 1864. opet je Sava bila zaleđena.

1869. siječanj

"Led se na Savi zaustavio, a isti dan o zalasku sunca neki je Turčin, okladivši se, prešao Savu preko leda. "

Tih godina "Kronika" završava, pa nam nedostaju podaci do kraja stoljeća. A, i 20. stoljeće započelo je izuzetno hladnom zimom koja se uspoređivala s onom iz 1892. godine. 

Godine 1923. Sava se zaledila na Novu godinu i ostala zaleđena sve do 3. veljače. 

Sava se zaledila 1932. i 1935. pa 1940. i 1941. Led je te zadnje godine izuzetno ugrozio dvreni most sagrađen na Savi u blizini samostana. Led je stajao od 25. siječnja do 4. ožujka. 

Iza II Svjetskog rada Sava se ledila 1954. i to dva puta. Godine 1963. i 1964. bez problema se prelazilo u Bosanski Brod preko debele ledene kore. Izuzetno niske temperatura koje su vladale kroz nekoliko dana u siječnju 1985. godine. zaledile su Savu. Led je razminiran.