Senzacija raste: Otkriće kod Rešetara moglo bi promijeniti turističku kartu Slavonije

Nakon ogromnog interesa koji je izazvala naša prva priča o starom groblju u Drežniku, odlučili smo zaroniti dublje u prošlost ovog zaboravljenog kutka Brodsko-posavske županije. Ono što smo otkrili, nadmašilo je i najodvažnija očekivanja.

Lokalitet Lipanovac – Pustošina, poznat među mještanima kao Grgurevo, skriva priču staru stoljećima. Smješten na povišenom platou jugoistočno od Drežnika, omeđen potocima Ađamovka i Daždevik, ovaj prostor krije ostatke srednjovjekovne crkve sv. Grgura, prvi put spomenute davne 1332. godine.

Pod vodstvom dr. sc. Andreja Janeša iz Hrvatskog restauratorskog zavoda i u suradnji s Gradskim muzejom Nova Gradiška, provedena su sustavna arheološka istraživanja koja su otkrila mnogo više od temelja stare crkve:
U unutrašnjosti lađe i njezinu okolišu pronađeno je 46 grobova, od čega čak 42 dječja.

Ispod slojeva zemlje, izronili su i tragovi života i smrti: novčići poljskog kralja Ivana I. Alberta, kao i novac njemačkih careva Maksimilijana II., Ferdinanda II. i Leopolda I. – svjedočanstva ukopa koji datiraju između 16. i početka 18. stoljeća.
Među njima i jedan poseban nalaz: novac iz 1916. godine, pronađen u grobu koji je svojim ukopavanjem narušio stari crkveni zid, dokaz da su ukopi na Grgurevu trajali sve do 20. stoljeća.

Istraživanja su otkrila i zanimljive tehnike gradnje: sjeverni zid crkve građen je od kamena i vapnenog morta, dok su južni i zapadni zid podignuti korištenjem fragmentiranih antičkih opeka – još jedan trag isprepletanja pretpovijesnih, rimskih i srednjovjekovnih slojeva povijesti.

Ova otkrića ne samo da potvrđuju važnost Drežnika na povijesnoj karti regije, već i najavljuju veliko arheološko ljeto pred nama.
Već u lipnju 2025., na lokalitet stižu studenti arheologije iz Sjedinjenih Američkih Država, Nove Zelande, Australije, Engleske i Belgije. Njihov dolazak dio je nove faze istraživanja koja će trajati sve do kraja srpnja, u sklopu projekta koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Općina Rešetari.

No, ovo nije samo priča o iskopavanjima i znanstvenim radovima.
Ovo je prilika da Rešetari na temelju svoje tisućljetne baštine stvore novu kulturno-turističku priču.
Priču koja će povezati prošlost i sadašnjost, lokalno i svjetsko, znanost i zajednicu.

Jer ponekad, najveće tajne skrivene su upravo tamo gdje ih najmanje očekujemo – pod travom zaboravljenog groblja, gdje tišina čeka one koji znaju slušati.