30. Stupnička berba grožđa

Zanimljivo je bilo ove subotnje večeri u vinorodnom Brodskom Stupniku: 30. jubilarna Stupnička berba grožđa domaćega KUD-a Zrinski okupila je u društvenom domu u centru sela mnoštvo znatiželjnika, a slavio se ujedno i Dan općine! Dok se u stupničkim vinogradima bralo grožđe odzvanjala je vesela šokačka pjesma, a najveću su pozornost na pozornici privukle mlade djevojke u narodnim nošnjama koje su nogama u kacama gazile (gacale) tek ubrane grozdove i tako, po starinski, cijedile mošt. Pet njih natjecalo se u tome nimalo lakom zadatku, a friško iscijeđeni mošt kušali su potom iz plastičnih kaca (ispod djevojačkih nogu) i ocjenjivali „stručnjaci“: župan Danijel Marušić, zamjenik mu Davor Vlaović i općinski načelnik Petar Lovinčić. Smijeh i gromki pljesak brojne publike prolomio se u trenutku kada je župan Marušić oprao noge djevojkama nakon gaženja grožđa! Rado su mu se u tome pridružili i dožupan Vlaović i načelnik Lovinčić.

Živopisni splet pjesama i plesova

Uglavnom, u tom zanimljivom obračunu za pobjednicu je izabrana mlada Ivana Didović, članica KUD-a Bebrina iz Bebrine. Održano je još jedno zanimljivo natjecanje i to u izvlačenju mošta iz bačve pomoću natege (starinske naprave), kojom su nekoć davno ovdašnji stari na taj način provjeravali je li se mošt pretvorio u vino. Ipak, znali su granicu. Revijalno, opet su u tome imali priliku okušati se političari: župan Marušić i načelnik Lovinčić; bolji je bio načelnik jer je izvukao količinu bliže propisanoj, dok je župan „nategnuo“ malo previše. Među šestoricom pravih mahera od zanata, nakon „pripetavanja“, najuspješniji je bio Antun Petrović iz Podravskih Podgajaca. Svemu je prethodila prava folklorna veselica: živopisnim spletom pjesama i plesova uz prekrasne koreografije nastupili su gostujući KUD-ovi iz Donje Vrbe, Donje Bebrine, Starog Slatinika, Bebrine, Nove Gradiške, Požege i Podravskih Podgajaca, a program su svojim nastupom uz prikaz starih dječjih igara (slaganja „bunara“ od ajdamaka, kilave kobile, žmirke…) otvorili najmlađi – dječja skupina domaćega KUD-a Zrinski. „Vino pije tko vinograd sadi, koj' ne sadi, taj se vodom 'ladi“ - pjevaše još do dugo noć, uz tamburaški sastav Brand.

Berba grožđa nekad i danas

Inače, stupnički vinogradi i ove su godine dobro urodili, pa je berba već u punom jeku. Prikazaše nam Stupničani kako su njihovi preci nekada išli u berbu i potom gazili grožđe, kako bi iscijedili mošt. Je li se pretvorilo u vino, provjeravali su još iz godina 18. stoljeća, kada je Brodski Stupnik postalo jedno od najpoznatijih slavonskih vinogradarskih mjesta, iz kojih potječe vrhunska vinska kapljica. Ovdje su najrasprostranjenije stare sorte graševina i rizling, u novije vrijeme ima i pinota i traminca, a još od davnina iz Brodskog Stupnika ponikao je i čuveni tudum, sorta od kojega se dobiva vrlo jako bijelo vino. „Znate, nije to tako bilo prije. Danas sve strojevi i mašine rade, nema berača grožđa, neće nitko da radi, a nekoć je rabota išla pjevajuć' u vinograd. Onda bi na traktore natovarili tone grozdova i vozili u selo na cijeđenje. Koj' imao prešu, vrtio je na nju, a tovarilo bi se grožđe i u drvene kace (burad, op.a), pa su cure bose gacale i tako cidile mošt. Danas tako više nije, mladi su zaboravili. Ali mi stariji ne damo da se to zaboravi, pa vas eto svake jeseni pozivamo na našu manifestaciju“, priča nam Marija Anić, snaša iz Brodskog Stupnika. Kako se mošt cijedio na presu prikazao je Pavao Sekulić.

Mala općina velikoga srca

Stupničani su ponosni na svoje selo, na daleko glasovito po vinogradima i dobrim vinima. Vinogradarstvo i vinarstvo jedno je od tri najvažnija smjera razvoja turizma i gospodarstva općine Brodski Stupnik, koja, reći će župan Marušić „iako mala, općina je velikog srca“. Petar Lovinčić koji je već u četvrtkom mandatu općinski načelnik, naglasio je na svečanoj sjednici općinskog vijeća kako budućnost daljnjeg razvoja vide u povlačenju sredstava iz EU fondova za koje u pripremi imaju 20-ak perspektivnih projekata. OPG-ovi, udruge (Spretne ruke, Zlatovezilje, Lovačka udruga, eko etno selo Lovčić, KUD-ovi, Zavičajno društvo Stari Slatinik…), svi u jednoj homogenosti tome razvoju nedvojbeno doprinose. Jer, tako bi željeli i svi oni koji su položili svoje živote za svoju Domovinu i svoj rodni kraj.

Autor/Foto: Ivica Vlašić