Čak 10% prvašića ima povišen kolesterol, a mladi pokazuju sve više znakova psihičkih bolesti

Prema nedavnim podacima, čak 10 posto prvašića ima povišeni kolesterol, što je izravna posljedica nezdrave prehrane i nedovoljne fizičke aktivnosti. Ovaj alarmantan podatak potiče na djelovanje i educiranje djece o važnosti brige za vlastito zdravlje.

U sklopu kampanje, prošlogodišnji pilot projekt probira na povišene vrijednosti ukupnog kolesterola pri upisu u prvi razred pokazao je zabrinjavajuće rezultate. Liječnici naglašavaju da je pravovremena dijagnoza ključna te da zdrav način života i usvajanje zdravih navika od najranije dobi mogu značajno smanjiti rizik od komplikacija.

"Danas je važno educirati naše najmlađe o značaju brige za zdravlje i potaknuti njihove roditelje, djedove i bake na redovite kontrole kod liječnika", istaknuo je Ivan Pećin, pročelnik Zavoda za bolesti metabolizma KBC-a Zagreb i dopredsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu Hrvatskog liječničkog zbora.

Uz to, stručnjaci upozoravaju na rastući problem agresije kod djece i mladih, koji sve češće manifestiraju agresivno ponašanje ne samo prema drugima već i prema sebi. Ovaj trend zahtijeva dodatnu pažnju i brigu kako bi se pružila podrška i pravovremena intervencija.

Rogulj dodaje da su među najčešćim problemima djece depresivna stanja, anksiozna reagiranja, suicidalnost i brojni drugi komorbidni poremećaji. Terapija za većinu mladih obuhvaća psihoterapijsku podršku, individualnu psihoterapiju i rad s obitelji.

Zoran Vujnović, dječji psihijatar iz splitske Poliklinike za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju, ističe da su u ranoj dječjoj dobi prisutni problemi djece iz autističnog spektra, u školskoj dobi ADHD i poremećaji u ponašanju, dok u adolescentnoj dobi prevladavaju anksiozna i depresivna stanja, te poremećaji prehrane.

Brine ih sve prisutnija agresija kod djece i mladih, koja nije usmjerena samo prema drugima, već i prema sebi, a njihovo viđenje stvarnosti je obojano emocijama.

Vujnović upozorava da će sve više djece biti anksiozno, odnosno anksioznost će postati sastavni dio života svih nas. Teško će se naći zdravi ljudi, možda funkcionalni, ali klasično zdravlje od prije sto godina više neće postojati. Izvor problema vidi u društvu i obitelji.

Danijela Petrić, pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC Rijeka, naglašava da su problemi djece i adolescenata posljednjih nekoliko godina nakon covid pandemije prilično veliki, zbog čega se pojačava pritisak na njihovu struku.

Napominje da je sve više mladih koji pokušavaju suicid te da se provode programi u kojima na sistematskim pregledima otkrivaju suicidalnu djecu, koju šalju specijalistima za daljnju pomoć.

Preventiva je ključna, počevši od vrtićke dobi, kako bi se djeca i mladi upoznali s problematičnim situacijama. Trend rodne disforije je u porastu ne samo u Hrvatskoj i Europi, već i u cijelom svijetu.

Valentina Bosilj Roki, specijalistica dječje adolescentne psihijatrije u Općoj bolnici Varaždin, opisuje slučaj pacijentice koja je prošla socijalnu tranziciju te sada živi kao dječak, iako je biološki djevojčica.

Trpimir Glavina, predstojnik Klinike za psihijatriju KBC-a Split, ističe da je glavni problem u današnjem načinu života, koji se kroz jednu generaciju promijenio, te da se moramo posvetiti osnovama odrastanja i traženja identiteta djece.