Novi udar na budžet: Slijedi nam nestašica krumpira

Pred građanima je novi udarac po džepu jer za manje od mjesec dana više neće biti domaćeg krumpira. Skladišta su gotovo prazna, a uvozni krumpir gotovo sigurno neće biti jeftiniji od domaćeg. U Belici, općini koja proizvodi najviše krumpira u Hrvatskoj suša je odnijela 50 do 60 % prinosa, a kako je riječ o namirnici u kojoj hrvatska obično ima možda i najveću samodostatnost - stvari su došle na naplatu. Tek je siječanj, a palete u kojima bi trebali biti krumpiri - prazne.

“Smanjenje proizvodnje od čak 70 posto dogodilo se u cijeloj Hrvatskoj, u Lici su ti gubitci još veći.2021. godine prinos krumpira po hektaru bio je 45, a prošle godine u Međimurju i Zagorju, kao najvećim proizvođačima, prosjek je 15 tona po hektaru, znači trećina u odnosu prema lanjskim prinosima”, kazao je Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira sa sjedištem u Belici za Glas Slavonije.

Problem s krumpirom proteže se od sjevera do jugoistoka Europe, od Danske do Bugarske, zbog kiša, ali i dugotrajne velike suše, pa je problematičan i njegov uvoz.

“U sjevernom dijelu Europe bile su velike kiše koje su pogodile najveće proizvođače krumpira poput Njemačke, Francuske, Danske, Nizozemske, dio Poljske, dok su prema jugu Europe harale velike suše, pogodivši proizvodnju krumpira Španjolske, Italije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Rumunjske, Bugarske, južni dio Poljske. Sada na tu sušu dolaze velike kiše i one čine velike probleme u ovoj proizvodnji. Nizozemci kažu da će imati velikih problema s krumpirom zbog oborina”, istaknuo je Mesarić.