Savske naplavine - stara pojava, novi intenzitet i Brođanin s rješenjem?

Šetajući obalom Save mnogi su primijetili naplavine drveta, granja i plastične ambalaže na najnižoj etaži uređene šetnice. Pojava naplavina, sjetit će se stariji Brođani, bila je redovita pojava prilikom brze izmjene vodostaja u kasnim proljetnim i ranim jesenskim mjesecima. Niti ova godina nije izuzetak, ali ono što iznenađuje je volumen nakupina. Trebamo li se pripremiti na promjene? I kako sanirati sve veće količine savskog otpada i eventualno ga prenamijeniti u neke druge svrhe? U brodskoj povijesti dobro je poznata činjenica kako su se generacije Brođana lošijeg imovinskog statusa mnoge zime grijali upravo zahvaljujući savskim naplavinama, što je zabilježeno i u jednoj od „Brodskih priča” Zvonimira Toldija.

- Sava se zbog klimatoloških promjena podiže i izlijeva iz svog korita sve češće i pri tome sa sve višim vodostajima. Zbog toga doseže sve dublje u područjima bez nasipa i u povlačenju uvlači u korito sve više naplavnog materijala- ističe Ivan Jakobović, naš poznati inovator i dodaje

 - Pogledao sam strukturu naplavine. Drveni trupci i sitno granje još uvijek ne predstavljaju količinu koja bi imala komercijalnu vrijednost dostatnu za izradu posebnog stroja za preradu. U strukturi polimernog otpada koji je Sava donijela prednjači PET, ima nešto PE i PA ostataka i manji udio PVC-a. S obzirom na uzgon otpadaka i gustoću pojedinih materijala to je i očekivano. Zbog „zamuljenosti“ tih otpadaka, jer su pomiješani sa savskim pijeskom i sitnim granje bilo bi ih teško razvrstavati, ali postoji rješenje. Postrojenje za bezopasnu sanaciju takvog otpada razvio sam s kolegama prije 2 godine i uskoro počinje s probnim radom u Oriovcu.

Iako je primarna namjena ovakvog postrojenja sanacija terena nakon prevrtanja cisterni ili prilikom puknuća naftovoda i produktovoda, Jakobović pojašnjava kako se može koristiti i u ove svrhe. A obzirom na porast cijene energenata i nestašicu istih, možda se povijest ponovi i u ovom segmentu.