Centar za socijalnu skrb Slavonki Brod: Nemaju dovoljan broj udomiteljskih obitelji

 Iako je udomiteljstvo, prema mišljenju struke jedan od najboljih načina kako privremeno skrbiti se o djetetu koje je spletom okolnosti ostalo prepušteno samo sebi, taj oblik skrbi za djecu na području Brodsko–posavske županije nije dovoljno razvijen i prihvaćen.
Nema zahtjeva

Unatoč znatno većim potrebama i dalje je mali broj udomiteljskih obitelji u županiji pa je prema podacima slavonskobrodskog Centra za socijalnu skrb trenutačno stotinjak djece smješteno diljem Hrvatske.
- S obzirom na potrebe koje ima Centar jako je mali broj udomitelja, ne uspijemo smjestiti ni one privremene, hitne i krizne slučajeve. Na području Centra 16 je udomiteljskih obitelji, od čega devet nesrodničkih te sedam srodničkih, koje ne dobivaju naknadu za udomitelja, a smještaju djecu prema rodbinskoj liniji - kaže v.d. ravnateljice Centra Anica Gusak Krajnović. Dodaje kako je trenutačno u obradi jedan zahtjev za udomitelje od prošle godine.

- Oni čekaju edukaciju nakon koje mogu dobiti djecu na udomljavanje. Ove godine za sada nema zahtjeva. Nasuprot slabom interesu za udomljavanje djece interes za udomljavanje starih i nemoćnih te psihički bolesnih osoba mnogo je veći pa tako imamo više od 90 obitelji za udomljavanje starih i nemoćnih i psihički bolesnih. Razlog tome je što djeca zahtijevaju posebnu skrb. Osim toga udomitelji se jako vežu za djecu, a svjesni su da će se vjerojatno od djeteta morati rastati pa pretpostavljam da je i to jedan od razloga što se češće odlučuju za udomljavanje odraslih nego djece - kaže Gusak Krajnović.

Na području novogradiškog Centra za socijalnu skrb situacija je znatno bolja pa je na ovom području aktivno 107 udomiteljskih obitelji, od čega 43 udomiteljske obitelji za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Udomljene djece ima 74.
- Broj zaprimljenih zahtjeva za udomljavanje djece na godišnjoj razini je 50. Udomljavanje je, kao oblik skrbi izvan vlastite obitelji, tradicionalno razvijeno na ovom području pa se broj udomiteljskih obitelji, kao i broj korisnika, stalno povećava, a opravdano je očekivati da će se takav trend i dalje nastavljati, s obzirom na to da se udomiteljstvo stalno promovira - naglašava v.d. ravnateljice Centra za socijalnu skrb Nova Gradiška Vesna Latinović. S obzirom na brojčane pokazatelje iz ranijih godina primjetan je blagi trend povećanja broja udomiteljskih obitelji, što se dijelom može pripisati promidžbenim aktivnostima Tima za udomiteljstvo.
- Imamo mrežu udomitelja koji prihvaćaju djecu s većim zdravstvenim problemima i teškoćama u razvoju, te se uspješno nose s time i uključuju ih u niz rehabilitacijskih postupaka - kaže Latinović.
Anica Gusak Krajnović dodaje da udomitelji ne mogu birati koje će dijete prihvatiti, a koje ne. U slučaju bilo kakvih problema i nefunkcioniranja udomiteljske obitelji s pojedinim djetetom stručni tim Centra daje podršku.

Veliki izazovi

- Ponekad se udomitelji ne mogu nositi s izazovima ili kriznom situacijom pa ako prilagodba ne ide ni uz stručnu pomoć premještamo dijete, odnosno tražimo drugi oblik zbrinjavanja - naglašava Krajnović. Kada je riječ o udomljavanju djece s teškoćama u razvoju u Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne skrbi napominju da su udomitelji spremni prihvatiti dijete s nekim zdravstvenim problemom i teškoćama u razvoju, no budući da je njima potrebno pružati specijalizirane usluge Zakonom o udomiteljstvu uređeno je specijalizirano udomiteljstvo.
- Prema podacima analize udomiteljstva iz 2015. godine od 1476 udomiteljskih obitelji za djecu samo je 148 udomiteljskih obitelji za djecu s teškoćama u razvoju. Možemo zaključiti da se udomitelji teže odlučuju pružati usluge djeci s teškoćama, budući da je riječ o vrlo zahtjevnoj usluzi te će se promišljati modeli pružanja podrške istima. Usprkos ovim mjerama, nažalost, ostaje nam izazov osiguravanja udomiteljskih obitelji za djecu s problemima u ponašanju, djecu s najtežom vrstom i stupnjem oštećenja, teškoćama mentalnog zdravlja i drugih teškoća zbog ranih traumatskih iskustava, te zanemarivanja i zlostavljanja na područjima gdje nisu dostupne udomiteljske obitelji. Ministarstvo će razmotriti različite mogućnosti uređenja profesionalnog udomiteljstva, ali i razmotriti usklađivanje naknade za udomitelje sa specifičnim potrebama korisnika - poručuju iz Ministarstva. Razlozi izdvajanja djeteta, odnosno djece iz obitelji, najčešće su zanemarivanje, smrt roditelja, spriječenost, bolest, piše Glas Slavonije. 

- Pravo na stanovanje s djetetom na godinu dana oduzima se roditeljima zbog stambenih uvjeta, nebrige o djetetu, zanemarivanja njegovih potreba, nevođenja računa o zdravlju, školovanju, prehrani... Tada dijete ide u žurni hitni smješatj do 60 dana. Nakon godinu dana možete roditeljima oduzeti dijete - lišiti ih prava roditeljstva ako ne osiguraju uvete za povratak djeteta u obitelj. No, ako je riječ o grubom zanemarivanju i zlostavljanju djeteta, lišavanje skrbi može se primijeniti i u tenutku izdvajanja djeteta iz obitelji. Mjere se poduzimaju s obzirom na zatečeno stanje u obitelji u trenutku izdvajanja - objašnjava Gusak Krajnović.
Dijete koje je trajno ostalo bez roditeljske skrbi ispunjava uvjete za posvojenje. Iako je za razliku od udomljavanja djece interes za posvajanje mnogo veći, nedostatan je broj djece koja ispunjavaju preduvjet da bi mogla biti posvojena.
- Broj posvojene djece premali je u odnosu na broj izdvojene. Sretni smo ako se godišnje posvoji jedno ili dvoje djece. To je problem lišavanja roditeljske skrbi, jer zainteresiranih za posvajanje djece ima - kaže Gusak Krajnović.

Na novogradiškom području situacija je gotovo identična kao i u cijeloj Hrvatskoj.
- Trenutačno je u Registru posvojitelja u mjesnoj nadležnosti ovog Centra evidentirano osam parova. U posljednje dvije godine posvojeno je četvero djece. Većina potencijalnih posvojitelja želi realizirati roditeljsku ulogu na način da u svojim zamolbama u pravilu navode dijete što mlađe životne dobi te da nema zdravstvenih ograničenja. Postupak posvajanja ne traje dugo, nego su složene i dugotrajnije sve one radnje koje prethode stjecanju zakonskih preduvjeta za posvojenje - napominje Latinović.

Godišnje oko 100 posvojenja

Prema podacima Ministrastva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, u 2015. godini u Hrvatskoj je bilo 1476 udomiteljskih obitelji za djecu, dok je na dan 23. veljače 2017. godine bilo 1563 udomitelja koji pružaju usluge za 2037 djece. “Prema broju udomiteljskih obitelji prednjači Grad Zagreb, a nakon njega najveći broj udomiteljskih obitelji za djecu je u Osječko-baranjskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji. Najmanji je broj udomitelja za djecu u Ličko-senjskoj, potom u Krapinsko-zagorskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Požeško-slavonskoj i Šibensko-kninskoj županiji”, stoji u pojašnjenju resornog ministarstva. Kada je riječ o posvajanju, prema podacima iz ministarstva trenutačno su u Registru upisana 1162 potencijalna posvojitelja. Prosječno godišnje se u RH zasnuje oko 100 posvojenja, a najčešće se posvajaju djeca predškolske dobi i zdrava djeca.

Autor: Anita Benić