Evo kojom brzinom zaista surfamo

Nakon nedavnog incidenta u kojem je renomirani slavonskobrodski ugostitelj "okupirao" poslovnicu A1 u samom središtu grada, brojni građani su javno izrazili svoje nezadovoljstvo, a tako i naši čitatelji u brojnim komentarima ispod objave. Ponukani time odlučili smo baciti pogled na aktualne statistike o brzini mreže kako bi saznali što mi so ustvari plaćamo, jer očito je bitno samo da plaćamo- i to po mogućnosti bez zakašnjenja.

Siječanj 2024. godine donosi sa sobom otrežnjujuću sliku brzina fiksnog interneta diljem Hrvatske.

Prema najnovijim statistikama, grad Zagreb očekivano vodi kao grad s najbržom medijalnom brzinom preuzimanja podataka na fiksnoj internetskoj mreži, dosežući impresivnih 134,33 Mbps. Na drugom mjestu nalazi se Velika Gorica s prosječnom brzinom od 133,94 Mbps. dok Dugo Selo zauzima treće mjesto s prosječnom brzinom preuzimanja podataka na fiksnoj internetskoj mreži od 128,54 Mbps.

S druge strane, grad Đakovo nalazi se na suprotnom kraju spektra, bilježeći najsporiju medijalnu brzinu preuzimanja podataka na fiksnoj internetskoj mreži u Hrvatskoj za isto razdoblje, svega 26,39 Mbps. Križevci su se našli na drugom mjestu liste najsporijih s brzinom od 31,80 Mbps, dok je grad Dubrovnik zauzeo treće mjesto s brzinom od 35,23 Mbps.

Krunoslav Kovačević, stručnjak za telekomunikacije iz Kompare.hr, komentirao je situaciju

- U 2023. godini, svi teleoperateri su unaprijedili svoju infrastrukturnu mrežu, omogućujući većem broju kućanstava pristup internetu s još većim brzinama preuzimanja podataka. Mnogi građani još uvijek nisu svjesni mogućnosti optičke instalacije koja može značajno povećati brzinu i stabilnost interneta u njihovim domovima. Stoga bih preporučio istraživanje dostupne tehnologije, osobito onima koji žive u gradovima s nižim brzinama interneta.

Osim toga, analiza brzina interneta u Slavoniji otkriva značajne disparitete. Požeško-slavonska županija se ističe kao najbrža u regiji, s brzinom od 49,89 Mbps, dok je Virovitičko-podravska županija zabilježila najsporiju brzinu od 35,89 Mbps. 

Unutar većih slavonskih gradova brzine značajno variraju, što se uvelike može pripisati infrastrukturnim razlikama. Na primjer, Požega bilježi najvišu medijalnu brzinu preuzimanja podataka za siječanj 2024. godine od 93,57 Mbps, dok je Đakovo, s najsporijom brzinom u Hrvatskoj, imalo izmjerenu brzinu ispod 30 Mbps.

Ove statistike ne samo da otkrivaju trenutno stanje brzina interneta u Hrvatskoj, već i naglašavaju važnost kontinuiranog ulaganja u infrastrukturu kako bi se osiguralo da građani imaju pristup visokokvalitetnoj internetnoj povezanosti u svim dijelovima zemlje.