U župi Duha Svetoga proslavljen blagdan Gospe Karmelske uz primanje karmelskog škapulara

 Blagdan Blažene Djevice Marije od brda Karmela – Gospe Karmelske, na posebno je svečan način proslavljen ove subote, 16. srpnja u slavonskobrodskoj župi Duha Svetoga (u 'Malom Parizu'), u kojoj već 47 godina djeluju redovnice karmelićanke Božanskog srca Isusova. Svečano misno slavlje u župnoj je crkvi Duha Svetoga pred mnoštvom okupljenih vjernika, članova karmelske bratovštine i Zajednice karmelskih laika, predvodio đakovačko osječki nadbiskup mons. dr. Đuro Hranić, a koncelebrirali su domaći župnik vlč. Florian Kvetek, župni vikar vlč. Ivan Kuterovac, župni vikar iz Vinkovaca vlč. Marko Martić, inače domaći sin, te ovogodišnji mladomisnik iz Babine Grede vlč. Ivan Lovrić, koji će službu župnog vikara nastaviti u ovoj brodskoj župi. Proslava blagdana Gospe Karmelske bila je ujedno i prigoda u kojoj je 65 vjernika laika pristupilo škapularskoj bratovštini primajući karmelski škapular.
„Blagdan Gospe Karmelske poziva nas da u Mariji, Isusovoj i našoj majci, onoj koja je prva povjerovala, prepoznamo navještaj boljih vremena i početak novog svijeta. Zapitajmo se i prepoznajemo li , poput proroka Ilije, u svojim životima znakove nade koji nas potiču na borbu protiv malodušnosti i beznadnosti? Prepoznajemo li u svom životu šanse i mogućnosti?“, naglasio je u prigodnoj homiliji nadbiskup Hranić, kazavši kako „često u našim srcima nastaje gorčina, bezvoljnost, jadanje, plakanje, nezadovoljstvo, odbacujemo svaku ideju i svaki prijedlog, prepričavao loše događaje, ogovaramo jedni druge. I u takvom raspoloženju duha ne vidi se ništa pozitivnoga, ništa dobra, u svojoj vlastitoj gorčini ne možemo ništa, te crnilom koje nosimo u duši trujemo i druge, širimo ga dalje“.
„Ali, - nastavio je mons. Hranić, Kršćanin je po svojoj naravi nositelj pouzdanja, nade i optimizma. On zna da Bog svojih nikad ne ostavlja i da poslije svakog Velikog petka mora svanuti Uskrsno juro. Naš je kršćanski stav i naš doprinos ovome svijetu je prihvaćati svaku, pa i najmanju mogućnost. Ne dopustimo sami sebi da se oslanjamo na grijeh i na lažne nade!“
Upozorio je i na lažne proroke i lažne spasitelje našega vremena, poručujući kako nam valja dobro provjeriti jesu li znakovi boljih vremena koje nam navješćuju uistinu pouzdani da ne bismo, slijedeći ih pošli krivim putem. „Uvijek je bilo onih koji su obećavali čovjeku spasenje, ali su mu donijeli propast, jer su bili lažni proroci i lažni spasitelji. I danas ima takvih, koji sami sebe predstavljaju kao Ilijin oblak, kao donositelje spasenja, a u stvari siju zlo i smrt. Naša nada nije u bilo kakvom oblaku ili znaku, nego u oblaku i znaku Marijinu, u njezinoj vjeri i pouzdanju u Božju volju, u njezinu izabiranju Boga. Naš spasonosni oblak i znak je samo onaj kojega je Marija svijetu podarila, kao izvor svake milosti, svakog života, svake radosti i nade. To je Isus Krist, jedini Spasitelj čovjeka. Večeras smo pozvani zapitati se: vjerujemo li u taj znak i slijedimo li ga ili smo možda poput ljudi u Ilijino doba, ljudi koji nisu ni ovamo ni onamo, koji ne pripadaju ni Kristu ni antirkristu, jer su, kako kaže Ilija, hromi na obje strane?“, istaknuo je Nadbiskup.
Zaključio je da smo pozvani svjedočiti kako samo vjera u Isusa vodi u odustajanje od sebičnosti i egoizma u altruizam, u veći stupanj solidarnosti i osjećaja za bližnjega, za čovjeka, u bolje prihvaćanje i razumijevanje drugih u njihovim potrebama, u zajedništvo u različitostima i skladan život.
Nadbiskupu Hraniću zahvalila je na poticajnim riječima vjere i nade s. Monika Havlićek poglavarica samostana Karmelićanki Božanskog Srca Isusova u Slavonskom Brodu, koje u u župi Duha Svetoga djeluju od 17. srpnja 1969. godine. Kroz proteklih 47 godina sestre se uključuju u život ove župne zajednice odgojem djece u dječjem vrtiću, pomažu župnicima u župnom vjeronauku predškolske, školske djece i mladih, vođenjem crkvenog zbora, brigom za crkvu i sakristiju, posjećuju bolesnike i starije osobe, pripremaju ih za primanje sakramenta ispovijedi i pričesti, te karitativnim služenjem. Poslušni poticajima učiteljstva Crkve otvaraju bogatstva karmelske duhovnosti i vjernicima laicima, pa je prije pet godina osnovana i Zajednica karmelskih laika koju prati duhovnik o. Zlatko Žuvela, karmelićanin.
Na kraju misnoga slavlja Nadbiskup Hranić je podijelio karmelske škapulare novim članovima škapularske bratovštine, njih 65-ero, među kojima i desetak djece. Podsjetimo, škapular je dio gornje odjeće što ju nose redovnici: benediktinci, cisterciti, premonstrati i karmelićani. Simbolički škapular, načinjen od komadića platna, nosi i pobožni puk, kao znak sudjelovanja u povlasticama i zaslugama pojedinoga reda. Najpoznatiji od tih škapulara je karmelski kojega nose kao zalog zaštite Majke Božje. Naime, svetom Šimunu Stocku, trećem po redu generalu karmelićanskog reda, ukazala se Blažena Djevica Marija i tom prigodom dala mu škapular i obećanje da će svatko tko ga bude nosio i s njime umre biti pošteđen muka u paklu. Gospa je obećala da će nositelje njezina škapulara, koji budu savjesno izvršavali obveze koje proistječu iz prihvaćanja škapulara, prve subote nakon smrti izbaviti iz čistilišta. “Subotnju povlasticu” potvrdio je papa Ivan XXII. godine 1322

Blagdan Blažene Djevice Marije od Karmela proglašen je za cijelu Crkvu 1726. Karmel je lijepa gora uz obalu Sredozemnog mora u Izraelu. Sveti Ilija, prorok, propovijedao je i poticao slušatelje na štovanje pravoga Boga na toj gori.

Ivica Vlašić