600 tisuća stanova i 231 tisuća vikendica zjapi prazno

U 2021. godini u Hrvatskoj je evidentirano gotovo 2,4 milijuna stanova, što je predstavljalo porast od 6,5 posto u odnosu na 2011. Međutim, broj nastanjenih stanova je opao za 4,2 posto, dok se broj praznih stanova povećao za čak 43 posto, pokazujući rezultate nedavnog popisa stanovništva, kućanstava i stanova, piše Glas Slavonije.

Ovo povećanje ukupnog broja stanova na 2.391.944 u odnosu na stanje iz popisa 2011. godine odrazilo se na rast glavnih skupina stanova prema načinu njihove uporabe. Broj stanova za stalno stanovanje, koji obuhvaća i nastanjene i privremeno nenastanjene, uključujući prazne stanove, porastao je za 6,1 posto, dosegnuvši brojku od 2.028.725, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS). Broj nastanjenih stanova je smanjen za 4,2 posto, dok je broj privremeno nenastanjenih stanova porastao za značajnih 43 posto. Prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj postoji 600 tisuća praznih stanova i 231 tisuća vikendica.

Dubravka Rogić-Hadžalić, načelnica demografskih i društvenih statistika u Državnom zavodu za statistiku, istaknula je da kad se podaci o stanovima povežu s negativnim prirodnim kretanjem stanovništva, postaje očito da je broj ljudi u opadanju, dok broj praznih kuća i stanova raste.

Većinski dio stambenih jedinica, odnosno 86,5 posto, je u privatnom vlasništvu ili suvlasništvu. Od ukupno 1,4 milijuna nastanjenih stanova, najveći udio pripada trosobnim stanovima (26,3 posto), zatim četverosobnim (26 posto) i dvosobnim stanovima (21,6 posto). Peterosobni stanovi čine 12,6 posto, jednosobni 7,1 posto, šesterosobni 4,1 posto, dok udio stanova sa sedam, osam i devet ili više soba varira od 0,5 do 1,1 posto. Prosječna površina nastanjenih stanova u Hrvatskoj iznosi 92 metra kvadratna, dok je deset godina ranije, prema podacima iz popisa stanovništva 2011. godine, iznosila 81 metar.

Analiza prema županijama pokazuje da se stanovi s najvećom prosječnom površinom nalaze u sjevernim županijama: Međimurskoj (prosječno 114 četvornih metara), Zagrebačkoj (110), Krapinsko-zagorskoj (109), Koprivničko-križevačkoj (107) i Varaždinskoj (106). Nasuprot tome, županije s najmanjom prosječnom površinom stanova su Ličko-senjska (89 četvornih metara), Primorsko-goranska (83), Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska (po 82) te Grad Zagreb sa 79 četvornih metara.

Kada se nastanjeni stanovi analiziraju prema godini izgradnje, podaci pokazuju da najveći broj, odnosno 275 tisuća stanova ili 19,2 posto, potječe iz razdoblja od 1971. do 1980. godine. Sljedi razdoblje od 1981. do 1990. godine u kojem je izgrađeno 238 tisuća stanova ili 16,6 posto od ukupnog broja nastanjenih stanova. Od 1961. do 1970. godine izgrađeno je ukupno 229.500 stanova ili 16 posto. Kada se sve zbroji, zaključak je da je 52 posto svih nastanjenih stanova u Hrvatskoj izgrađeno od 1961. do 1990. godine. U tim stanovima živjelo je ukupno 1,4 milijuna kućanstava koja su se razlikovala u načinu korištenja tih stanova. Najveći udio, čak 86,5 posto, činila su kućanstva privatnih vlasnika ili suvlasnika, dok se 7,8 posto kućanstava koristilo stanom na temelju srodstva s vlasnikom ili najmoprimcem stana. 4,4 posto kućanstava koristilo se stanom na osnovi slobodno ugovorene najamnine s vlasnikom stana.

Jedan posto kućanstava imalo je status najmoprimca sa zaštićenom najamninom, dok se 0,3 posto kućanstava koristilo stanom na ostalim osnovama. Ovi podaci potječu iz popisa stanovništva, kućanstava i stanova provedenog 2021. godine.