16. PEKMEZIJADA: U Podvinju zašuškala svila i zamirisao pekmez od šljiva

 U organizaciji KUD-a Podvinje, u istoimenom slavonskobrodskom 'gornjem gradu' ove je nedjelje, 6. rujna održana 16. tradicionalna folklorna manifestacija 'Svila šuška šlingeraj se širi, a Podvinje, po rakiji i pekmezu miri'. Ta, jedinstvena u Hrvatskoj priredba posvećena berbi šljiva, šljivovom pekmezu i domaćoj rakiji, i ove je godine oživjela drevne običaje iz prošlosti. Naime, u doba Vojne krajine, upravo se u Podvinju, u nekadašnjoj tvornici pekmeza, proizvodio šljivov pekmez za potrebe austrougarske vojske, jer je ovaj brodski kraj oduvijek bio bogat šljivicima, a i podvinjska je rakija, poznata šljivovica, obišla svijet. Onomad je i jedan dosjetljivi djed, u nedostatku kolomazi svoja zaprežna kola podmazivao pekmezom da osovine ne škripe, pa kad je krenuo u Brod na tržnicu, napadoše ga pčele. Postade ta priča anegdota za sva vremena, a mještani susjednih sela u brodskome kraju šaljivo prozvaše Podvinjce 'pekmezarima', još im i pjevajući: „evo ide iz Podvinja lola, sa pekmezom namaz'o je kola. A Podvinjci im odgovaraše: „pečem pekmez prste oblizujem, na garavu diku namigujem.“

Recept za čuveni podvinjski pekmez?

Zašto je baš u Podvinju pekmez najbolji, nitko ne zna, ali i ne dovodi u pitanje. „Najprije se šljive operu, ne guljimo ih, jer je bolje s kožicom. Kuhamo sve u kotluši na starom šporetu na drva ili na otvoritoj vatri, kako tko može, nekoliko sati, dok se dobro ne stegne. I ne mećemo šećer niti bilo kakve zaslađivače. Najvažniji je sastojak – ljubav. Volimo to što su nam ostavili naši stari – kažu nam podvinjske snaše Mara, Jadranka, Eva i Ana na pitanje koji je recept za ovaj glasoviti podvinjski pekmez. Ove su godine ispekli 150 kilograma šljiva i gostima ponudili 120 teglica pekmeza, kojemu, svjedoče i fotografije, najteže odolijevaju najmlađi. Oni stariji su kušali i friško pečenu rakiju šljivovicu koju sje u 'veselom stroju' pekao Mile Dragovan.

Svila dostojna bečkoga carskog dvora

Ova manifestacija podsjetila je i na povijesnu proizvodnju svile. Kao dio granice Vojne krajine, Podvinjci su podlijegali naredbi o sadnji dudova za uzgoj dudova svilca, pa je već 1825. podvinjska satnija imala 5.500 dudovih stabala na mjestu koji se još i danas zove Dudinjak, a još 1777. osnovana je svilana u Podvinju (druga u Slavoniji, osim one u Vinkovcima) koja još i danas odolijeva zubu vremena i u kojoj su Podvinjke tkale svilene niti od kojih se pravila svila dostojna i bečkoga carskog dvora.

Oduševili gosti iz Požege i iz Šerića (BiH)

Manifestacija je počela povorkom konjskih zaprega i konjanika kroz podvinjske šorove, a potom i svečanim defileom brojnih folkloraša, koji su nastupili u dvosatnom programu pod velikim šatorom na središnjem podvinjskom trgu svetog Antuna. Uz domaćine, KUD Podvinje, nastupili su folkloraši iz Bebrine, Starog Slatinika, Gašinaca, Sapca i Bosanskog Broda. Plesovima češke nacionalne manjine predstavili su se članovi i članice Češke besede iz Končenice kraj Daruvara. Posebno zapažen nastup imali su i gosti iz Šerića (BiH) – KUD Modrački mornari, koji su se predstavili starogradskim sarajevskim plesovima i pjesmama središnje Bosne, a publiku su, sudeći po pljesku, najviše oduševili članice i članovi Gradskog kulturno umjetničkog društva iz Požege u živopisnoj izvedbi bunjevačkih i splitskih plesova. Malo koga ravnodušnim su ostavili i 'slavonski slavuji' – momci iz klape Slavonica iz Đakova, koji su osim Lijepe naše na početku programa, u nastavku sjajno otpjevali još dvije dalmatinske pjesme.

Najljepša djevojka u narodnoj nošnji

Održan je i izbor najljepše djevojke u narodnoj nošnji. Najljepšom među devet natjecateljica proglašena je Kristina Duspara iz Bebrine, u stoljetnoj svilenoj slavonskoj narodnoj nošnji. Drugu nagradu dobila je Julija Duje iz Bosanskog Broda u posavskoj nošnji iz Koliba, a treća je bila Anamarija Ivšan iz Gašinaca. Posebnu nagradu za originalnost i očuvanje stare narodne nošnje dobila je Bjanka Kovačević iz domaćeg KUD-a Podvinje. Organizatori su nagradili i vlasnike najljepše okićenih prozora kuća u Podvinju: to su obitelji Vilovčević, Sedlarević i Kovačević. Još dugo u nedjeljnu večer brojne je goste zabavljao izvrsni Tamburaški sastav Žute dunje iz Nove Gradiške.

Tekst i foto: Ivica Vlašić