Kultura

Ovogodišnji Đakovački vezovi otvaraju se scenskom slikom „Sjaj nam sunce domovini slatkoj…”

Autor: 035portal Datum objave: 03.07.2024. u 16:00

Eh, ti opojni dani i noći prvih dana srpnja, kada se svijet užari, polja zazlate, duše razgale, srca otvore, a cijela Đakovština otvori kapije i uresi avlije, kada poteče vino i zamiriši pečenka, otvore se srca i zatitraju grla, sokaci se zanjišu od pjesma i kola, zatrepere od šuštavih rubina, od prve ljubavi, milovanja i snivanja, od topota lipicanaca, lajanja bujtara, i pucanja bičeva: zabruji svijet u ritmu Slavonije, a svim svojim čulima znaš: stigli su nam jedinstveni Đakovački vezovi.

Gore istaknutim rečenicama započeo je Mirko Ćurić, dugogodišnji kreator scenskih slika kojima se ispred Đakovačke katedrale otvaraju Đakovački vezovi, priču koju smo ga zamolili da nam ispriča o ovogodišnjoj scenskoj slici „Sjaj nam sunce domovini slatkoj…”, kojom će se svečano otvoriti 58. Đakovački vezovi.

Već više od dva desetljeća Mirka Ćurića vežemo uz scenske slike, koje nam svaki puta donesu nešto novo iz bogate tradicijske baštine i prošlosti Đakovštine, a očito je kako još uvijek ima novih ideja koje se na najljepšoj pozornici prikazuju čitavoj Hrvatskoj:

„Naravno, ove prethodne rečenice iz uvoda manje spadaju u današnji svakodnevni život, a više u prostor folklora i identitetskih sjećanja, ali javna pozornost koja se osjeća s približavanjem Đakovačkih vezova, kazuje kako je ova manifestacija, koju je utemeljio dr. Zvonimir Benčević sa suradnicima 1967., opravdala i opravdava svoje postojanje. Velika je čast i obaveza raditi već više od dva desetljeća program kojim se ova manifestacija svečano otvara ispred naše prekrasne Strossmayerove katedrale. Nakana je uvijek ista, u nekoliko slika ispresijecanih protokolarnim uvodom, glazbenim, običajnim i plesnim točkama, ispričati kroz nekoliko slika nešto iz naše bogate tradicije i iznimno poticajne prošlosti.“

U središtu scenske slike poznati je književnik Luka Botić

Scenarij svečanog otvaranja 58. Đakovačkih vezova nazvan je ove godine „Sjaj nam sunce domovini slatkoj…“, prema, barem u Đakovu, ponešto izmijenjenom najpoznatijem stihu Luke Botića koji se nalazi i na spomeniku na đakovačkom Gradskom groblju. Botić je izvorno napisao „sjaj mi“, a mi danas 161 godinu od njegove smrti njegove stihove doživljavamo kao zajedničku baštinu od ovim istom đakovačkim i slavonskim nebom.

Izbor Botićevih stihova je jasan znak kako će glavni junak dramske igre obogaćene pjesmom, plesom, narodnim običajima, gastronomskim i konjogojskom tradicijom biti Luka Botić, veliki hrvatski pjesnik, koji je u Đakovu ostvario veliku pjesničku karijeru, iako je prekratko živio (od 1830. do 1863.). U Đakovu je proveo trećinu svoga prekratkog života te na koncu izabran i za saborskog zastupnika, narodnog predstavnika Đakovštine, u možda najslavnijem saborskom sazivu iz1861.

„Luka Botić je vjerojatno najpoznatiji đakovački književnik, a osim na groblju, njegove tragove nalazimo i u samom središtu Đakova. Jedna od glavnih ulica zove se Botićeva, na jednoj od kuća u toj ulici nalazi se i spomen-ploča koja mu je posvećena, a na mjestu gdje se dotiču Strossmayerov trg, Ulica Luke Botića i Ulica Ivana Pavla II., nalazi se spomenik Luke Botića, rad akademskog kipara Sušca, poklon Đakovu Zvonka i Mire Benašića, podignut 2013.“, rekao nam je naš sugovornik o samom Luki Botiću.

U Đakovu i Kaštelima se petnaest godina održavaju Dani Luke Botića, jedinstvena kulturna manifestacija koja povezuje sjever i jug Hrvatske pa je primjereno da se u ovoj jubilarnoj godini i Đakovački vezovi dotaknu baš Luke Botića.

„U središtu scenske slike je kulturno-povijesni događaj iz 1854. kada Luka Botić dobiva prvu hrvatsku književnu nagradu – čitatelja Nevena – zarađuje 8 zlatnih dukata i postiže nacionalnu slavu koja mu podiže ugled i kod njegovog mecene biskupa Strossmayera. U scenskoj slici susrećemo Luku Botića i njegovog najboljeg prijatelja, Mirka Hrvata kasnijeg predsjednika Hrvatskog sabora, biskupa Strossmayera i njegovog tajnika i pjesnika Jurja Tordinca te neke druge povijesne i izmaštane likove. Oni nam pokazuju jedno prijelomno vrijeme hrvatske povijesti, ali i narodnu svakodnevicu, običaje, međusobne odnose, uz neizostavan humor koji začini dramsku radnju. Naravno, sam tijek radnje je tajna, a oni znatiželjniji Đakovčani dio radnje mogu „uhvatiti“ i na generalnoj probi, dan uoči svečanog otvaranja, u četvrtak 4. srpnja 2024.“, rekao nam je Mirko Ćurić o sadržaju ovogodišnje scenske slike.

Prijenos otvaranja i ove godine Prvom programu Hrvatske televizije

I ove godine, dvadeset i prvu godinu zaredom autor scenarija je Mirko Ćurić, a redatelj Darko Milas. Glazbeni urednik je Tomo Radičević. Tehnička produkcija je Boris Miholjek, videozapisi Mario Šulina, scena Jasna Ćorić i Saša Vuković, a maska Ružica Miler. Program vode Sandra Lončarić i Stjepan Bešlić, a dramsku igru izvode Vedran Dakić, Ivan Ćaćić, Ana Ilakovac, Antonija Mrkonjić, Antonio Jakupčević, Tatjana Bertok Zupković, Selena Andrić, Miroslav Čabraja, Mario Rade, Lovro Klepo i Darko Milas, KUD-ovi „Tena“ i „Šokadija“ Strizivojna te niz glazbenih sastava i solista.

Svečano otvaranje 58. Đakovačkih vezova, kao i prethodnih godina, moći će se pratiti uz izravan prijenos na Prvom programu Hrvatske televizije od 21:00 sat.