Brojna poznata lica uskoro na malim ekranima- HRT snima dokumentarac o "Davoru"!

Hrvatsko pjevačko društvo “Davor” iz Slavonskog Broda utemeljeno je 1871. godine s ciljem njegovanja hrvatske kulture te doprinosa kulturnom i društvenom životu grada glazbenim djelovanjem. Ubraja se među pet najstarijih pjevačkih zborova u Hrvatskoj. Trenutno broji tridesetak članova, a iza sebe ima brojne nastupe, natjecanja i nagrade. HPD “Davor” je bez sumnje ostavilo traga na hrvatskoj kulturnoj sceni, a tome u prilog ide i zamisao HRT-a da o njemu snime dokumentarni film. O čemu se točno radi i što se sve planira, rekli su nam Stanko Ferić, inače novinar, autor i poduzetnik, a u ovome slučaju istraživački novinar i koscenarist, brođanin sa šibenskom adresom, te Aleksej Gotthardi-Pavlovsky, scenarist i urednik na HRT-u.

- Sa snimanjem započinjemo 24. svibnja ove godine, a gotovi film će se prikazati u Programskom odjelu kulture HRT-a, kojega sam urednik. Inače, redovni termin prikazivanja naših emisija rezerviran je za svaki četvrtak u 11:10 sati, u trajanju od oko pola sata, no reprize se mogu pogledati subotama i nedjeljama na HRT3 i HRT4 te na internetskoj platformi HRTi, gdje se nalaze sve naše emisije pohranjene u arhivi, te također i na zahtjev, a od prije nekoliko godina i na našem YouTube kanalu HRT Kultura. Pratiti nas se može i preko streaminga koji nudi mogućnost vraćanja propuštenog unazad 72 sata. Što se tiče priprema koje ovih dana obavljamo za snimanje dokumentarnog filma o HPD “Davor”, trenutno smo u fazi pregleda terena i prikupljanja informacija za scenarij. To je prvi i najvažniji korak, nakon kojega smo, 9. i 10. svibnja, ponovno u Brodu, i to s našim izvrsnim snimateljem Sinišom Galarom, s kojim ćemo, prije samoga snimanja, još jednom proći sve ranije odabrane lokacije- otkriva Gotthardi-Pavlovsky.

Gdina Ferića smo zamolili da nam kaže nešto više o samom začetku ove ideje.

- “Davor” je jedna velika i sjajna priča, a osim toga moja je sestra njegova članica, tako da i tu postoji poveznica- našalio se i nastavio:

- Zapravo sam u tu priču uronio kada su me iz “Davora” zamolili da im, povodom prošlogodišnje 150. obljetnice, pomognem oko njegove jubilarne monografije. Tada sam prvi puta ušao u samu srž i priču te počeo otkrivati moj Brod, kojega ne poznajem. Kroz radove Mihaela Ferića, Mate Artukovića i Zvonimira Toldija doživio sam “Davor” kao jednu fenomenalnu instituciju, “kičmu” kulture, uljudbe, intelekta, stvaralačkog, potentnog Broda, nakon čega više uopće nije bilo dvojbe. HPD “Davor” zaslužuje svoju priču. Ona je zaista slojevita, a neskromno tvrdim da će promijeniti sliku Broda na nacionalnoj razini, ali će i samim Brođanima biti otkriće.

- To je priča o zboru kroz koju ćemo, na neki način, ispričati i kako općenito žive zborovi u Hrvatskoj, a smatram da žive jako lijepo jer se zajednički bave glazbom i zajedničkim trudom dolaze do svih svojih rezultata, što članovima predstavlja veliko zadovoljstvo. Svi koji su imali prilike aktivnije se baviti glazbom znaju o čemu govorim. Zajedničkim se djelovanjem stvara jedna predivna sinergija koja se širi i izvan okvira samoga zbora jer svi se oni međusobno druže, prijateljuju, feštaju, ali si i pomažu kada je potrebno. Tako da je zbor koliko glazbena, toliko i društvena institucija- nadodaje Gotthardi-Pavlovsky.

Zanimalo nas je koje su sve zanimljivosti otkrili o “Davoru”, a koje će se možda naći i u samome filmu.

- Ako govorimo o povijesti HPD “Davor”, čini se da je njegov začetak bio i prije 1871., čak 60-ih godina 19. stoljeća. Vraćajući se u prošlost, otkrili smo i mnoštvo zanimljivih elemenata koji govore o društvenoj i političkoj povijesti Broda, ali i Hrvatske. Za primjer ću uzeti prvu službenu verziju hrvatske himne koja je praizvedena prilikom proslave 25. godišnjice HPD “Davor” 1896. godine- govori Gotthardi-Pavlovsky, a Ferić ga nadopunjuje:

- “Davor” je prvi zbor koji je otpjevao “Lijepu našu domovinu” na glazbenoj redakturi skladatelja Nikole pl. Fallera te se od tada naša himna uvijek i svugdje izvodi na taj način. Osim toga, “Davor” nije osnovan da bi bio pjevačko društvo, već nositelj zrenja nacionalne svijesti, zbog čega je utkan u samu srž i strukturu hrvatskog nacionalnog bića. Tu otkrivamo Brod koji je bio među najjačim nositeljima takve misli u Hrvatskoj, koja još nije bila nacionalno definirana. U to se vrijeme javljaju i mnoga poznata imena, poput biskupa Josipa Juraja Strossmayera i Ivane Brlić-Mažuranić. Naime, prigodom proslave 25. godišnjice društva, biskup Strossmayer je posvetio društvenu zastavu, koja je ostala sačuvana do danas, a kuma je bila hrvatska književnica Brlić-Mažuranić. No, osim zastave, sačuvano je još mnogo drugih artefakata. U svom smo istraživanju došli i do tužne 1948. godine, kada je rad “Davora” zabranjen, i kada Brod doživljava veliku tragediju jer se samim time ruši i građanski, intelektualni, potentni, nadareni potencijal, pri čemu neke obitelji, neki nositelji kulture i razvoja grada, nestaju, te nakon čega Brod desetljećima pati. Obnovio se fizički, ali u jednom kulturnom i duhovnom smislu i nije.

- No, početkom 60-ih godina osnovan je RKUD “Đuro Salaj”, koji je preuzeo tu ulogu. Razgovarajući s ljudima, članovima “Davora” i “Đure Salaja”, rekli su mi da je njima to sve isto. Nakon “Davora” je nastao “Salaj”, a nakon “Salaja” “Davor”. 1971. se nakratko obnavlja rad “Davora”, ali se ponovno gasi, međutim od 1994. djeluje na uobičajen način. Dakle, slobodno možemo reći da ipak postoji nekakav kontinuitet. Kada govorimo o 19. stoljeću, osim političkog, bio je prisutan i društveni moment. Članovi društava često su priređivali zabave, isto kao i danas. No, tada su one bile službene. Bile su to berbene zabave, što znači da su se se zabavljali nakon berbi. Zapravo, slavili su ih. U takve i još neke lijepe i zanimljive pikanterije, koje sada ipak nećemo otkriti, uvest će nas etnolog Zvonimir Toldi, kojega ćemo snimati za film, koji je autor mnogih knjiga o društvenom životu Broda u to vrijeme i koji je uvijek imao sluha za gradske priče- nadovezuje se Gotthardi-Pavlovsky.

- Ovo je prava, sočna, brodska priča. Najljepša. Bit će to odlično. Oduševljeni smo kontaktima jer su nas oplemenili pozitivnom energijom. Toliko zrače, toliko su puni vedrine da je to nevjerojatno. U njihovim međusobnim prijateljstvima vidi se oaza sreće i ljepote pjevačkog društva- zaključuje Ferić, a Gotthardi-Pavlovski to za kraj ilustrira ovako: “Da su osmjesi i pozitivna energija kojom zrače sunce, mi bismo iz Broda otišli kao crnci.”

Izvor: Radio92