Dok Vlada najavljuje gospodarski rast, smirivanje inflacije i nastavak velikih ulaganja, ekonomski analitičar Neven Vidaković iznosi znatno drukčije viđenje hrvatskih javnih financija. Prema njegovoj analizi, državni proračun za 2027. godinu počiva na proturječnim pretpostavkama, sve većem zaduživanju i očekivanjima od europskih fondova čija buduća raspodjela još nije konačno definirana. Pritom upozorava na mogućnost novog vala poskupljenja hrane već početkom iduće godine, ali i na ozbiljnije pitanje – koliko dugo hrvatsko gospodarstvo može održavati postojeći model rasta?
Neven Vidaković, ekonomski analitičar i Brođanin čije smo gospodarske prognoze već ranije prenosili na 035portalu, gostovao je u HRT-ovoj emisiji Studio 4, gdje je analizirao prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu, ali i financijske izazove koji očekuju Europsku uniju.
Prema predstavljenom prijedlogu, Hrvatska iduće godine planira 41,5 milijardi eura rashoda i 37,3 milijarde eura prihoda, uz očekivani gospodarski rast od 2,1 posto i usporavanje inflacije na 2,7 posto. Ministar financija poručuje kako u novom proračunu nema ni dobitnika ni gubitnika, no Vidaković takve izjave smatra dijelom političke retorike koja se ponavlja već desetljećima.
Prisjetio se pritom vremena kada su Ivan Šuker i Slavko Linić naizmjenično, ovisno o tome jesu li bili na vlasti ili u oporbi, hvalili i kritizirali gotovo iste proračunske politike.
- Niste mi rekli koji je ministar to izjavio, s obzirom na to da se identična rečenica izjavljuje zadnjih 20 godina. Meni je ostalo u sjećanju kada su bili Šuker i Linić. Izađe Linić i kaže da je proračun razvojan, a Šuker kaže da proračun ne valja. Onda zamijene uloge između ministra i oporbe. Sljedeće godine Šuker kaže da je proračun razvojan, a Linić da ne valja. Proračun se zapravo mijenja po nekakvim stavkama, malo gore, malo dolje, ali je uvelike zadan. Što se tiče proračuna, jednostavno je pitanje što morate platiti i što vam nakon toga ostane za nekakvu dodatnu državnu potrošnju - objasnio je Vidaković.
Jednu od najoštrijih kritika uputio je Vladinim očekivanjima o usporavanju inflacije. Dok se građanima najavljuje smirivanje cijena, Vidaković smatra da je upravo rast cijena jedan od ključnih mehanizama povećanja državnih prihoda.
- To je demagoška propaganda. Cilj Vlade definitivno nije smanjenje inflacije. Cilj Vlade ne može biti smanjenje inflacije jer bi onda proračunski prihodi kolapsirali. Nedavno sam naišao na jedan stari intervju državnog tajnika koji je rekao da su duboko uvjereni kako će inflacija pasti u 2026. godini. Onda je to ministar isto pričao, a sada kaže da će pasti u 2027. godini. Kada bi došlo do tog pada inflacije, proračunski prihodi bi pali i proračun jednostavno ne bi mogao funkcionirati. Ministar ne može izaći pred javnost i reći da nam je očajnički potrebna inflacija od pet posto kako bismo mogli napuniti proračun - ustvrdio je.
Svoje tvrdnje potkrijepio je usporedbom planiranog gospodarskog rasta i očekivanih prihoda od poreza i doprinosa. Prema brojkama koje je iznio, porezni prihodi trebali bi porasti za približno pet posto, a prihodi od doprinosa za 7,4 posto, iako gospodarski pokazatelji, prema njegovoj ocjeni, ne pružaju dovoljno čvrstu osnovu za takva očekivanja.
- Kako će nam porezi narasti više od nominalnog BDP-a? Jedini način je da građani troše koliko dobiju od plaće, a da poduzeća imaju veću dobit pa plate više u proračun. Kako će onda poduzeća imati veću dobit ako očekujete da će prihodi od doprinosa narasti za 7,4 posto? To možete dobiti kroz rast plaća ili rast zaposlenosti. U kojem ćete sektoru zapošljavati ako već ove godine imate gubitak od 25.000 radnih mjesta? Industrijska proizvodnja u posljednjih pet godina praktički se nije promijenila, a zaposlenost u industriji je pala. Kada sve te stvari stavite zajedno, imate previše kontradiktornosti - upozorio je Vidaković.
Posebno se osvrnuo na europske fondove, koji su posljednjih godina financirali velik dio hrvatskih infrastrukturnih ulaganja. Prema njegovoj analizi, očekivani priljev sredstava iz Europske unije mogao bi se smanjiti s približno četiri milijarde eura na 3,2 milijarde eura, što predstavlja razliku od 800 milijuna eura.
Problem, međutim, ne vidi samo u smanjenju raspoloživog novca, nego i u činjenici da se hrvatske proračunske projekcije oslanjaju na buduće europske prihode, iako novi višegodišnji europski proračun još nije konačno dogovoren.
- Ove godine dobit ćemo četiri milijarde eura od Europske unije, a sljedeće godine to će biti 3,2 milijarde. Dakle, pada nam 800 milijuna eura. Ali taj je novac uložen u investicije. Ako država smanji investicije za 800 milijuna eura, što je gotovo jedan posto BDP-a, koji će ostali sektori onda generirati ekonomski rast? Svi ostali u ekonomiji morali bi rasti puno više da bi nadoknadili taj gubitak. Mi u proračunu za sve sljedeće godine računamo na tri milijarde eura iz Europske unije. Pa kako znamo koliko ćemo dobivati ako europski proračun još nije donesen? Po sadašnjim nacrtima trebali bismo dobiti između 14 i 16 milijardi eura, a kada to podijelite na sedam godina, ne dobijete tri milijarde godišnje. Znači, prihodi od Europske unije ekstremno su precijenjeni - smatra Vidaković.
Na pitanje može li Hrvatska uopće funkcionirati bez dosadašnje razine europskog financiranja, odgovorio je da to samo po sebi ne bi značilo slom gospodarstva, ali bi moglo ozbiljno usporiti njegov rast.
- Možemo bez tog priljeva novca iz Europske unije, bez ikakvih problema. Jedino što će se dogoditi jest pad stope rasta. Ako se spustimo s četiri milijarde eura na dvije, to su dvije milijarde eura manje. To znači da sljedeće godine možda nemate ekonomski rast - ocijenio je.
Vidaković upozorava da se hrvatski proračun sve snažnije oslanja na zaduživanje, dok rast nominalnih prihoda stvara dojam stabilnosti koji, prema njegovu mišljenju, ne mora nužno odgovarati stvarnoj snazi gospodarstva.
Posebno je problematizirao razliku između realnog gospodarskog rasta, koji podrazumijeva povećanje proizvodnje i gospodarske aktivnosti, i nominalnog rasta, na koji utječe i povećanje cijena.
- Kada pričamo o ekonomskom rastu, recimo da BDP ode sa 100 na 105 milijardi eura. Tih pet milijardi sastoji se od dvije stvari. Jedna je realni ekonomski rast, dakle da smo proizveli jedan stol, a sada proizvodimo dva. Drugo je rast cijena, odnosno nominalni rast. Nama za punjenje proračuna ne treba realan rast. Dovoljna nam je inflacija. Problem je što takvo ponašanje ubrzava rast deficita. Mi se kontinuirano moramo sve više zaduživati kako bismo održavali postojeće stanje ekonomije. Sada, kada gubimo dio europskih fondova, ili ćemo se još više zaduživati ili ostaje nada da inflacija ode na pet, šest ili sedam posto kako bi se proračun napunio i sredstva preraspodijelila - rekao je Vidaković.
Njegova kritika odnosi se i na način predstavljanja proračunskog deficita, pri čemu smatra da građanima nije dovoljno jasno objašnjena ukupna potreba države za financiranjem.
Pritom valja razlikovati deficit od ukupnog zaduživanja, koje može uključivati i refinanciranje ranijih dugova, pa se te dvije brojke ne mogu izravno izjednačavati.
Osim hrvatskih javnih financija, Vidaković je govorio i o budućnosti Europske unije, upozoravajući na sve izraženije razlike među državama članicama kada je riječ o financiranju zajedničkih politika.
Posebno se osvrnuo na gospodarske probleme Njemačke i Francuske, troškove financiranja Ukrajine te pritiske na europsku industriju, koja se suočava s visokim cijenama energije i sve snažnijom međunarodnom konkurencijom.
- Ono što se događa u Europi zapravo je raspad europske kohezije i zajedništva. Imate države koje više ne žele financirati određene zajedničke troškove, dok Njemačka i Francuska imaju vlastitih ekonomskih problema. Sada će nastupiti velika politička trgovina. Netko će dobiti više europskog novca, a netko drugi morat će izgubiti. Ultimativno je pitanje tko dobiva novac, a tko ga daje. Političar u Francuskoj može svojim biračima pokazati koliko je Hrvatska gospodarski rasla i pitati zašto bi oni nastavili financirati taj rast dok se njihovo gospodarstvo suočava s problemima - iznio je Vidaković svoje viđenje europskih pregovora.
Upozorio je i na pad konkurentnosti europske automobilske industrije, smatrajući da su visoki troškovi energije, regulatorni zahtjevi i struktura troškova rada među čimbenicima koji otežavaju poslovanje velikih proizvođača.
Za hrvatske građane možda je najvažnije upozorenje stiglo pred kraj razgovora, kada se Vidaković osvrnuo na moguće kretanje cijena hrane tijekom 2027. godine.
Prema informacijama koje je, kako tvrdi, dobio u razgovorima s ljudima povezanima s tržištima hrane i opskrbnim lancima, početkom iduće godine mogao bi uslijediti novi rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda.
- Ono što sam u posljednjim razgovorima čuo od ljudi koji imaju veze s burzama hrane i lancima opskrbe jest da će nam od Nove godine skakati cijene hrane. U Mađarskoj je, koliko mi je poznato, prinos kukuruza značajno pao, a Ukrajina također bilježi pad. Imamo određene probleme s osnovnim namirnicama zbog kojih je moguće očekivati daljnji rast cijena. Inflacijom se mora puniti proračun jer je zaduživanje eksplodiralo. Onda to platite konkurentnošću industrije, jer industrija zbog rasta cijena jednostavno gubi konkurentnost. I to ide dok ne završi. Ali taj balon još funkcionira - zaključio je Vidaković.
Njegova upozorenja zasad ostaju ekonomske procjene, a stvarno kretanje cijena ovisit će o nizu čimbenika, uključujući proizvodnju, cijene energenata, međunarodna tržišta i potrošnju.
Ipak, gostovanje Brođanina čije smo analize već ranije pratili otvorilo je nekoliko pitanja koja nadilaze samu raspravu o državnom proračunu. Može li Hrvatska nastaviti gospodarski rasti uz manji priljev europskog novca, koliko dugo može povećavati zaduživanje i hoće li najavljeno usporavanje inflacije građani doista osjetiti u svojim novčanicima?
Odgovore će donijeti iduća godina, no Vidakovićeva poruka prilično je jasna – nominalno veći proračun ne mora nužno značiti i snažnije gospodarstvo, osobito ako rast prihoda ne prati stvarno povećanje proizvodnje i konkurentnosti.
Slavonski Brod od 20. do 22. studenoga ponovno postaje mjesto susreta tradicije,...
14.11.2026. u 16:00
Brodsko-posavska županija bilježi nastavak pozitivnih turističkih trendova, a sv...
12.11.2026. u 15:00
Novo stambeno naselje, suvremena arhitektura i europski standardi gradnje dio su...
11.11.2026. u 10:00
Brodsko-posavska županija otvorila je novi javni poziv namijenjen malim i srednj...
20.10.2026. u 20:00
Fitness scena Slavonskog Broda bit će uskoro obogaćena novom lokacijom za trenin...
13.10.2026. u 12:30
Brodsko-posavska županija mogla bi dobiti veliki proizvođački centar sa silosom...
07.10.2026. u 10:00
Turistička sezona na području Slavonskog Broda i...
02.10.2026. u 10:00
Povodom Svjetskog dana turizma, koji se ove godine obilježava uz temu „Dig...
27.09.2026. u 16:00
Povodom Svjetskog dana turizma, koji se ove godine obilježava uz temu „Dig...
27.09.2026. u 16:00
Novi milijunski posao stiže u proizvodne hale Đure Đakovića. Slavonskobrodska ko...
23.09.2026. u 20:00
Novi milijunski posao stiže u proizvodne hale Đure Đakovića. Slavonskobrodska ko...
23.09.2026. u 20:00
Najuspješniji gospodarstvenici Brodsko-posavske županije za poslo...
21.09.2026. u 19:32
Od 1. listopada 2026. godine pogled na cjenik u kafiću, restoranu ili trgovini m...
21.09.2026. u 17:30
Stoljeće rada, znanja i velikih projekata sinoć je obilježeno u Slavonskom Brodu...
19.09.2026. u 12:00
Možda najpesimističniji Brođanin kada govori o ekonomiji ponovno je napravio ono...
10.09.2026. u 12:30
SLAVONSKI BROD – Netko je mjesecima uređivao okućnicu, netko balkon pretvo...
28.08.2026. u 10:00