Faktično za Brod jedna vrlo dobra stvar

Portal035

• 2022-11-01 20:00:51

Brodske novine „Hrvatska zajednica“ 1924. godine izvještavaju:

NOVOST U BRODU

Tiskara D. Zdravković, zakupnik R. Dorfer, izdala je u svojoj nakladi po nacrtu g. inž. p. poručnika Ključeca nacrt grada Broda sa potpunim telefonskim imenikom, koji će svakom brodjaninu dobro doći, jer nam jasno prikazuje razmještaj grada sa svim njegovim ulicama, i jer je točno naznačeno, gdje se pojedini uredi u gradu Brodu nalaze.

Taj će dobro doći privrednim krugovima, jer je u samom nacrtu uveden i telefon kod svih onih koji ga drže.

S naše strane najtoplije preporučamo, jer je to faktično jedna vrlo dobra stvar za gradjane grada Broda.

Izdavač Nacrta bila je agilna tiskara Dušana Zdravkovića iz Široke ulice s broja 24 (danas je u tom prostoru „Erste bank“). Ta je tiskara počela raditi još oko 1906. godine. Uz tiskaru vlasnik je imao i knjižaru – papirnicu. Pored izrade raznih tiskovina za potrebe administracije, škola i ostaloga, u ovoj tiskari štampane su i novine „Materinska riječ“ (1907.), „Posavska Hrvatska“ (1907.), „Brodske novine“ (1919.). Zdravković je bio izdavač vrlo lijepih razglednica grada, pa vlasnik i izdavač prvog brodskog humorističkog lista naslova „Osa“ 1924. godine, a iste godine uveo je prvi poznati izbor za najljepšu Brođanku. Ova nevelika tiskara radila je do 1926., kada je prodana Josipu Pečvarcu.

Pogledajmo sada Nacrt grada, punog naslova: Nacrt slobodnog i kraljevskog grada Broda na Savi (o, kako to gordo zvuči!) i što sve iz njega možemo iščitati. Nacrt se čuva u Muzeju brodskog Posavlja. Jednolisni je, veličine 80x50 cm, ali se preklapa na džepni format. Otisnut je u dvije boje, a sadrži: plan grada, telefonski imenik i reklame.

Pođimo od naziva ulica i trgova, koji su se tada, 1924. godine, zvali drugačije nego danas. Glavni trg nosio je slavno ime – Trg bana Josipa Jelačića, Trg pobjede – Trg kralja Petra Oslobodioca, Godlarov trg kod „Male crkve“– Vilsonov trg, Cesarčeva ulica zvala se – Trenkova, Mažuranićeva – Nova ulica, Ulica Matije Gupca – Berislavićeva, Ulica kralja Petra Krešimira IV. – Trumbićeva, Ulica Tome Skalice (između Mesićeve i Široke) – Gajeva, Šetalište braće Radića – Molinarijevo šetalište, Ulica Ivana pl. Zajca – Ulica sv. Ivana, Ulica Nikole Tesle – Lovačka ulica, Ulica Ivana Gorana Kovačića – Olivina ulica, Ulica Andrije Štampara, od semafora gornji dio – Ulica Vuka Karadžića, a od semafora donji dio, koji se spaja s Vrazovom ulicom – Pivarska ulica, Ulica Radoslava Lopašića bila je – Vrtlarska, Ulica Josipa Kozarca – Ciglarski dol, Ulica Ferde Livadića – Voćarska, Ulica Vatroslava Jagića zvala se – Bolnička, Ulica Vladimira Nazora – Hardijeva, Ulica Jurja Dobrile – Lutvinska...

Na Nacrtu su brojevima ubilježena: vojna nadleštva, ostala nadleštva, crkve, škole, hoteli – gostionice, ljekarne, banke i mjenjačnice, tvornice i razno.

Tvrđava Brod bila je Kasarna željezničke komade. U današnjoj zgradi gradske uprave nalazila se Željeznička komanda, a u Glazbenoj školi, Privremena vojna bolnica. Žandarmerijska stanica ucrtana je na uglu Gupčeve i Zrinjske ulice. U Starčevićevoj ulici, na današnjem Trgu žrtava rata, u bivšoj školskoj prizemnici, bila je Kotarska oblast, a na uglu Krešimirove ulice i Ulice Tome Skalice, broj 41 označava impozantnu katnicu Kotarskog suda. Na početku Vrazove ulice u kompleksu zgrada bivšeg kontumaca smjestila se Carinarnica, Solara i Finacijaska straža, a u kući gdje je danas „Varaždinska banka“ na planu je ubilježeno: Pošta, telegraf i telefon.

Sve veće vjerske zajednice imale su svoje crkve i hramove. Brojem 50 označena je R.K. župna crkva, brojem 46 R.K. samostan Franjevaca, brojem 57 Pravoslavna crkva u Štamparevoj i brojem 56 Izraelitski hram u Širokoj.

Nacrt bilježi tri škole: Realna Gimnazija (danas zgrada Strojarskog fakulteta), Osnovna dječačka škola u Badalićevoj i Osnovna djevojačka škola u Gundulićevoj ulici.

Brod na Savi imao je tada ove hotele: elitni Central na početku Mesićeve, a u istoj ulici Tri gavrana na uglu s Ulicom sv. Ivana te Hotel Korzo (bivša „Crvena kuća“, na Jelačićevom trgu). Na obali Save, opet ugao s Ulicom sv. Ivana, bio je Hotel Europa, a u blizini Željezničkog kolodvora, u to vrijeme već skromnije, svratište Jankomir. Brođanima su bile na usluzi restauracije i gostionice: Kod Lovca (ćošak Jelačićevog trga i Široke), Kasino (u Mesićevoj), Budjejovačka (u Širokoj na broju 32, u kući plemenitih Horvata), Velebit (na ćošku savske obale i Jelačićevog trga), Terkal (u Berislavićevoj)... a dvije javne kuće, noćna zabavišta, „mali i veliki kupleraj“, u Pivarskoj.

U Brod su bile tri ljekarne. Ljekarna Slavka Kolaka kod Male crkve, Eugena Šrepla u Benčevićevoj kući na početku Široke i Haladijeva ljekarna u Starčevićevoj na broju 3.

Sudeći po broju banaka, bankarstvo je u Brodu i onda bilo unosan posao. Na Jelačićevom trgu je monumentalna trokatna palača Prve hrvatske štedionice, a ima još Slavenska banka, Eskomptna banka, Jugoslavenska banka i Srpska kreditna banka.

Brod je industrijski razvijeni grad. Radile su tvornice: „Slavonija“ d.d. za izradbu drva, „Slaveks“ dion. društvo za šumsku industriju (Zagreb), Prva jugoslavenska tvornica vagona, Tvornica metalnih predmeta (u Cesarčevoj), Plinara, Pivara i Brodski mlin na valjke (Dombovićevo, kod „Crnog križa“), Paromlin „Zvijezda“ (kod kolodvora), Tvornica žeste (na početku Vinogradske ceste), Domaći proizvod rublja (Ivanić i Vujić, u Šenoinoj ulici).

Telefonski imenik bilježi 136 građana i brojeve telefona kod svih onih koji ga drže. Brojevi su od 1 do 100, s tim što je nekim ponovljenim dvoznamenkastim brojevima ispred dodana jedinica s crticom. Telefonski broj 1 imala je Knjižara C. Kappon, 2 Centralna pecara C. A. Pachany, 3 Tvornica drvenih kuća Hëntsch, 4 Željeznička komanda, 5 Parna pilana „Slaveks“, 6 Goldberger Alfred špedicija, 7 Merkadić i drug, 8 Gradska bolnica...

Sagledamo li sve ovo, možemo reći da je Nacrt vrlo informativan i faktično jedna vrlo dobra stvar i za izučavanje brodske povijesti.

Nije mi poznato je li nakon 1924. godine, u vremenu „između dva rata“, još kada tiskan Nacrt grada Broda, pa bi ovaj bio jedini sve dok prije četrdeset godina tadašnje Turističko društvo Slavonski Brod (telefon broj 20-32) u nakladi zagrebačke Tiskare "Ognjen Prica" nije objavilo novovjeki plan grada koji se koncepcijski mnogo ne razlikuju od ovoga Nacrta iz 1924.

(Posavska Hrvatska, 18. listopada 2013.)