Tišina, pipeta i srce: Priča o herojima iz sjene koji drže zdravstvo na okupu

U tišini laboratorija ne čuju se ni otkucaji, ni uzdasi, ni panika. Samo blago zujanje aparata, šaptanje kolega i diskretno klizanje bijelih kutâ kroz prostor. Ali iza te tišine krije se prva rečenica svake medicinske priče. Jer nijedna dijagnoza ne počinje rečenicom: „Treba nam.“ Sve počinje jednim uzorkom. I sa dvije rečenice: „Dobro jutro kako se zovete? Molim vas, prinesite ruku.“

U prizemlju Opće bolnice Dr. Josip Benčević u Slavonskom Brodu, svakog dana, 24 sata na dan, odvija se proces koji ne vidi nitko tko ne zna gdje gledati. A ono što nastaje unutar zidova Odjela za laboratorijsku dijagnostiku – u rukama je tima koji ne smije pogriješiti.

„Mi smo početak svake priče. I kraj svakog čekanja. Ljudi često ne znaju tko je izradio njihov nalaz, ali svi znaju da je to dokument bez kojeg liječnik ne može dalje. Mi radimo tiho. I savjesno“, govori Pipić Kitter Alma, mag. med. biokem., voditeljica odjela.

Zajedno s njom, u ovom nevidljivom stroju zdravstva radi 32 djelatnika: 20 laboratorijskih tehničara, 6 prvostupnica i 6 magistara medicinske biokemije, a kolektiv je relativno mlad. Odjel pokriva ne samo bolničke i ambulantne pacijente, nego i sustav primarne zdravstvene zaštite, privatne ordinacije, specijalističke klinike, te u suradnji s kolegama iz Opće bolnice Nova Gradiška, obrađuje i njihove uzorke, posebno za pretrage koje se ondje ne mogu izvesti.

Zoran Ivezić, mag. med. lab. dijag., glavni tehničar i čovjek s više od 30 godina staža, svakodnevno se brine o ritmu rada, tehničkim uvjetima i stabilnosti sustava.

„Dnevno obradimo više od 700 uputnica. A to nije samo papir. Svaka uputnica nosi niz pretraga, niz analiza, više epruveta. Uvijek se trudimo zadržati kvalitetu i preciznost, jer znamo da je iza svakog nalaza čovjek – s imenom, licem i brigom.“

Aparati su tu, kalibrirani i kontrolirani. Informatički sustavi BIS i LIS prate svaki uzorak kroz barcodove. Redomati i QR kodovi rasterećuju gužve. No, iza svega – još uvijek stoje ljudi.

Od dječjih suza do tumorskih markera – sve pod jednim krovom

U laboratoriju se obrađuju osnovne i složene pretrage: krvna slika, urin, biokemija, serologija, likvorska dijagnostika, tumorski markeri, specifični proteini, a uskoro će se obrađivati i alergeni, kao i alfa-1 antitripsin, važan u otkrivanju genetskih bolesti pluća i jetre; jer s ovog odjela stalno osluškuju što još treba dopuniti.

Poseban izazov su najmlađi pacijenti. Dječje oči pune straha i nesigurnosti, sićušne ruke koje drhte dok traže sigurnost.

„Nema šablone za djecu. Svako dijete je drugačije. Nekad smo nas troje oko jednog. Netko razgovara, netko pjeva, netko vadi. I to traje. A red ispred raste. Ali to je ono što moramo – ljudski, pažljivo i s poštovanjem“, kaže jedna od tehničarki dok s osmijehom objašnjava mališanu kako izgleda njegova „super ampula“.

Šalterski osmijeh koji smiruje

U prvoj liniji, tamo gdje pacijent najprije staje, nalazi se Mirjana Lučić, žena čiji staž od preko 30 godina znači jednu stvar – iskustvo u suočavanju s nestrpljenjem, strahom, umorom i nervozom.

„Dođu ljudi u stresu, natašte, u žurbi. Ali osmijeh i lijepa riječ naprave čudo. Kažu mi: ‘Vi ste ona koja nikad ne digne ton.’ To mi je najveća nagrada“, govori kroz blag osmijeh i odmah uzima novi formular u ruke.

Gužve su svakodnevica. Ali uvedeni redomat, kao i QR kod koji omogućuje pacijentima da putem mobitela prate kada su na redu, znatno su poboljšali protok ljudi. „Ljudi mogu otići van, obaviti nešto, biti u autu, a znaju kada se vratiti. Sviđa im se to, pogotovo starijima“, dodaje Lučić.

Tehnologija budućnosti – dostupna već danas

QR kodove i digitalna rješenja razvio je IN2, za koju je jedan od suradnika iznio i viziju budućnosti: redomat koji će automatski prepoznati pacijenta preko osobne iskaznice.

„Pacijent neće više morati tražiti uputnice ni komunicirati s djelatnicima na prvom koraku. Skenira osobnu, sustav automatski povuče njegove podatke i priprema ih za laboratorij. To znači manje čekanja, manji pritisak na osoblje i veća učinkovitost“, ističe informatičar.

Ulaganja koja se vide – i osjećaju

Iza ove tihe revolucije stoji i Uprava bolnice, koju djelatnici posebno ističu kao ključnu podršku. U posljednjih nekoliko godina prostor laboratorija je značajno renoviran, napravljeno je jasno razdvajanje bolničkih i ambulantnih pacijenata, obnovljena je oprema, uvedene su nove pretrage i znatno poboljšani uvjeti rada.

„Naša uprava razumije naš posao. Imamo otvoren dijalog, sluha za potrebe, stalna ulaganja. To nas motivira. Znamo da nismo zaboravljeni“, naglašava Pipić Kitter.

Nastavna baza za novu generaciju

Laboratorij je i nastavna baza za učenike Medicinske škole Slavonski Brod te za studente medicine iz Osijeka i Zagreba.

„Kad jedan učenik vidi kako nastaje nalaz, kako se rukuje s uzorkom, kako funkcionira laboratorijska etika – više nikada neće nalaz doživljavati samo kao broj“, kaže Ivezić, koji je tijekom svoje karijere podučavao generacije djelatnika i ostao uzor mladima koji dolaze.

Na kraju – poruka

„U zadnje tri godine interno, unutar naše Bolnice, u suradnji s Ravnateljstvom, obilježavamo Dan laboratorijskih djelatnika.

Osim Odjela za laboratorijsku dijagnostiku, koji zapošljava najveći broj laboratorijskih djelatnika, postoje još Odjel za transfuzijsku medicinu sa četiri prvostupnika i pet tehničara SSS, te Odjel za patologiju i citologiju koji zapošljava pet prvostupnika i četiri tehničara SSS. I oni obilježavaju Dan laboratorijskih djelatnika te svakodnevno prolaze kroz slične izazove u svojoj stručnoj rutini,“ istaknula je glavna sestra Željka Dujmić.

„Ovom prigodom zahvaljujemo na lijepoj i kontinuiranoj suradnji tvrtki IN2, koja održava naš bolnički informacijski sustav (BIS), laboratorijski informacijski sustav (LIS) i CEZIH – putem kojeg komuniciramo s HZZO-om i liječnicima, kao krajnjim korisnicima. Također, iskreno zahvaljujemo i našoj Tehničkoj službi, koja nam je uvijek na raspolaganju, kao i kolegama iz tehničke podrške na brzoj i pouzdanoj pomoći.

Mi nismo lica s plakata. Mi nećemo stati pred kameru. Ali kad dobijete svoj nalaz – sjetite se da iza njega stoji tim. I znanje. I trud. I odgovornost. I jedna jednostavna ljudska želja – da budete dobro“, kaže dr. Pipić Kitter dok provjerava još jedan rezultat u sustavu.

Jer- nalaz nije samo papir.

A zdravlje, kako nas uče ljudi ovog laboratorija, ne nastaje u tišini. Ono se stvara u sustavu gdje svi znaju svoju ulogu. Gdje svaki čovjek vrijedi. I gdje se nijedna kap krvi ne zaboravlja.

Zato danas – zahvalimo.

Sretan vam Svjetski dan laboranata, vi nevidljivi čuvari zdravlja!