Bijela kuga na vrhuncu: Nikad manje novorođenčadi

Hrvatska je u 2023. godini zabilježila najmanji broj novorođene djece od kada postoje statistička mjerenja, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Unatoč porastu sklopljenih brakova i smanjenju broja umrlih, negativna slika prirodnog priraštaja ostaje izražena.

U 2023. godini živorođeno je 32.047 djece, što predstavlja pad od gotovo 2000 u odnosu na prethodnu godinu (34.027). U usporedbi s 2000. godinom, kada je rođeno 43.746 djece, ovogodišnji broj pokazuje značajan pad. S druge strane, broj umrlih opao je za oko 6000 u odnosu na prethodnu godinu (51.319), s izrazito povećanom smrtnošću u 2021. zbog utjecaja koronavirusa.

Pad broja umrlih u 2023. godini rezultirao je smanjenjem negativnog prirodnog priraštaja na minus 19.272, naspram prethodnih minus 23.096. Unatoč ovom poboljšanju, načelnica sektora za društvena istraživanja u DZS-u, Dubravka Rogić-Hadžalić, ističe da je trend smanjenja prirodnog priraštaja i dalje izrazito nepovoljan zbog znatno manjeg broja rođene djece. Rogić-Hadžalić također naglašava da nepovoljna dobna struktura i iseljavanje mlađe populacije iz Hrvatske i dalje utječu na smanjenje broja rođene djece, ističući potrebu za dugoročnim mjerama kako bi se potaknulo pozitivno kretanje u prirodnom priraštaju stanovništva.

Istovremeno, svijetla točka vitalne statistike predstavljaju sklopljeni brakovi u 2023., njih 19.467, što je gotovo 1400 više nego godinu prije. Porast broja brakova povezan je s postcovid razdobljem, tijekom kojega su mnogi sklopili brak, odgađajući to zbog pandemije.

Privremeni podaci za 2023. također otkrivaju smanjenje broja razvedenih brakova na 4001, u usporedbi s 4808 u 2022. godini. Detaljni i konačni podaci za 2022. pokazuju da je broj rođene djece tada smanjen za 7,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je svako četvrto dijete rođeno izvan braka.

Usporedba s prethodnim godinama ukazuje na značajan pad broja živorođene djece, s gotovo deset tisuća manje rođene djece u 2022. u odnosu na 2000. godinu. Stopa nataliteta iznosila je 8,8 živorođenih na 1000 stanovnika, dok je stopa totalnog fertiliteta bila samo 1,53, znatno ispod razine od 2,1 koja osigurava obnovu broja stanovništva.