Hrvati stariji od 50 godina: Imaju nekretninu, ali nemaju novca

Starijima od 50 godina u Hrvatskoj nije niti loše, ali niti posve dobro. Većina onih iznad 50 tako ima vlastitu nekretninu čime se ne mogu pohvaliti stariji koji žive u daleko bogatijim zemljama od Hrvatske, poput Nijemaca i Skandinavaca.

Također, imaju vrlo bogatu i jaku socijalnu mrežu što doprinosi boljoj kvaliteti života te zdravstvenom i mentalnom zdravlju. Međutim, ekonomski, naši stariji, kao i ostatak nacije, stoji znatno lošije od razvijenih zemalja.

Pokazuju to podaci projekta SHARE – istraživanja o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi, a koje istraživači sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta u Hrvatskoj provode od 2015. te su do danas proveli četiri vala iscrpnih anketa među starijima od 50.

Izazovi starijih

Projektom SHARE, između ostalog, srušen je mit da stanovnici južne Europe žive zdravije zbog kvalitetnije mediteranske prehrane. “Socio-ekonomska situacija je ipak mnogo važniji čimbenik zdravstvenog stanja populacije, a po tom pitanju vidimo velike razlike između istoka i zapada, pa i sjevera i juga Europe”, ističe Šime Smolić, voditelj projekta SHARE Hrvatska te profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Smolić na predstavljanju rezultata projekta napominje da je njegov cilj razumjeti proces demografskog starenja, odnosno kako se starenje odražava na društvo te na socijalne, zdravstvene i mirovinske politike.

“Podaci koje smo prikupili važni su jer kreatorima politika omogućuju donošenje kvalitetnijih mjere i programa čiji bi cilj trebao biti podizanje kvalitete života starijih”, ističe voditelj projekta. U konačnici korisnik je ovog projekta, koji se provodi u svim zemljama EU-a te Izraelu, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a sufinancira ga Europska unija. Rezultati bi im itekako trebali biti važni jer se Hrvatska, kao uostalom i cijela Europa, suočava s velikim problemom demografskog starenja.

Najveći pak problemi s kojima se stariji suočavaju, osim s nedostatkom novca, su nedostatni kapaciteti dugotrajne zdravstvene skrbi. “Ovi se sustavi u svim postsocijalističkim zemljama tek razvijaju”, kaže Smolić dodajući da su razvijene zapadnoeuropske zemlje po ovom pitanju mnogo naprednije. Usto, deinstitucionalizacija, odnosno starenje kod kuće, sljedeći je bitan izazov na koji moramo obratiti pozornost jer će broj samačkih kućanstava znatno rasti.

Što Vlada radi?

Znanstvenik Smolić smatra da je Vlada do danas pokrenula niz projekata kojim popravlja životni standard starijih. Jedan od njih je i Zaželi, program zapošljavanja teže zaposlivih žena. No na projektima dugotrajne zdravstvene skrbi i radnog aktiviranja starijeg stanovništva još moramo raditi. Također, treba raditi i na mirovinskom sustavu te rastu vrlo niskih mirovina u Hrvatskoj.

Marin Piletić, ministar rada, najavljuje da su zato osnovali radnu skupinu koja će raditi na reformi mirovinskog sustava. Radi se i na deinstitucionalizaciji te prevenciji institucionalizacije. “Zato jačamo infrastrukturu te osiguravamo izvaninstitucijske usluge diljem Hrvatske.

Za to smo u narednom financijskom razdoblju kroz Europski socijalni fond osigurali 90 milijuna eura za infrastrukturu te nešto manje od 200 milijuna eura za nastavak raznih aktivnosti koje će ustanove socijalne skrbi provoditi”, najavljuje Piletić.

Usto, kaže da će uskoro biti završeno ocjenjivanje svih projekata dnevnih centara koji su pristigli na javni poziv Ministarstva. Cilj je, naime, u svakoj županiji izgraditi institucije koja će pružati izvaninstitucionalne usluge ljudima starije životne dobi.