Život

Slikarica Fany Daubachy-Doljska udana Brlić

Priče iz bogate brodske povijesti.

Autor: 035portal Datum objave: 28.06.2026. u 20:00

Slikarica Fany Daubachy-Doljska udana Brlić

Kći je Ivana Kristofora, liječnika i žena A. T. Brlića, političara i diplomata. Mladost je provela u Zagrebu u roditeljskoj kući u Visokoj ulici, učeći slikanje od 1848. u portretista T. Heinricha, a od 1949. u pejzažista D. Starka. Na njezin likovni razvitak, utjecali su, pomažući je savjetima Remigus (Remy) van Haanen, nizozemski pejzažista, kojega je vjerojatno upoznala preko I. Kukuljevića Sakcinskog, te I. Zasche, koji je izradio njezin portret. Djela su joj sačuvana u obiteljskoj zbirci obitelji Brlić u Slavonskom Brodu, u kojoj se čuva također sva njezina korespodencija sa suprugom i sestrama te svi dokumenti obitelji Daubachy.

Slikaričin opus iscrpno je obradila i predstavila javnosti A. Simić – Bulat monografskom izložbom 1975. u Zagrebu. Većina radova nastala je 1850.-1863., a potom u njezinom radu, iz obiteljskih razloga nastaje devetogodišnja stanka. Pretežno radi crteže i akvarele, a od ulja sačuvana su samo dva: njezina najvrjednija slika "Put u šumu" te platno "Pred oluju", slikano po nekom uzoru. Teme su joj figure, portreti (sačuvan samo portret Josefine, udane Jelačić Bužimski), cvijeće i krajolici. Prema običaju onog vremena, radila je i kopije djela stranih i domaćih majstora, što je uvijek bilježila na slici uz vlastiti potpis. Figure je radila po predlošcima Rafaela, A.R.Mangsa, G.Renija, ali i V.Karasa ("Mlada žena u narodnoj nošnji"), T.Heniricha ("Plavi anđeo") i dr. Sačuvano je više od 30 pejzaža u akvarelu, nastalih 1855. - 1859., najviše po uzoru na romantične pejzaže J.M.W.Turnera, J.Constablea i A.Calamea.

Slikala je i izvorne pejzaže Zagreba i okolice, potom Zagorja, Slavonskog Broda i okolice: Vila Daubach u Tuškancu (1855.). Zagrebačka katedrala (1857.), Crkva u Remetama (1860.), Motiv iz Zagorja (1858.) Turska carinarnica u Turskom Brodu, Glogovica (1863.). Posebnu pozornost pobudila je veduta Zagreba sa sjeverne strane, koja je 1859. kao prva slika Zagreba prikazana s te strane, litografirana u zavodu J. Hühna. Godine 1872. za boravka u Zagorju nastaju crteži osobite dokumentirane vrijednosti – zagorski krajolici i stari hrvatski gradovi: Lobor, Belec, Milengrad, Sisak. Sačuvala su se i dva akvarela iz tog razdoblja: Paviljom u parku u Lipiku i njezin najvrjedniji akvarel Stari grad Sisak.

Iako je bila amater, njezini su radovi odraz likovnog kulturnog ozračja druge polovine XIX. Stoljeća "Zahvaljujući utjecajima svojih učitelja, Fany Daubachy se ne zaustavlja samo na portretima, figurama i cvijeću. Svoje sklonosti sve više usmjeruje k pejzažu, i to ne više na onaj romantičan način što ga slika po uzoru na druge majstore. Sazrela u svom umijeću, znala je gledati i osjetiti čar, ljepotu i ugođaj onog intimnog istinskog krajolika u kojem je živjela. (A. Šimić Bulat)