Hrvatska je zabilježila pozitivan demografski preokret. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prvi put od osamostaljenja zabilježen je porast broja stanovnika. Krajem prošle godine, Hrvatska je imala 3,86 milijuna stanovnika, što je oko 10 tisuća više u odnosu na kraj pretprošle godine. Ovaj podatak označava prvu pozitivnu promjenu nakon gotovo tri desetljeća kontinuiranog pada broja stanovnika.
Od 1991. godine, kada je Hrvatska brojila blizu 4,8 milijuna stanovnika, zemlja je prolazila kroz kontinuirani demografski pad, posebno izražen u posljednjem desetljeću. Međutim, unatoč tome što su i prošle godine zabilježeni negativni prirodni trendovi – više umrlih nego rođenih – porast broja stanovnika objašnjava se doseljavanjem strane radne snage, što je pridonijelo promjeni smjera demografskih kretanja.
Najveći rast broja stanovnika zabilježen je u sjevernim dijelovima zemlje, osobito u Zagrebačkoj županiji, koja je dobila oko 3.500 novih stanovnika. Varaždinska županija bilježi povećanje od otprilike 500 stanovnika, dok je u Međimurju taj broj narastao za oko 300.
S druge strane, neka područja i dalje bilježe pad stanovništva. Koprivničko-križevačka županija izgubila je 300 stanovnika te sada broji oko 99.600 žitelja. Bjelovarsko-bilogorska županija izgubila je 800 stanovnika i sada ima nešto manje od 99.000 stanovnika, dok je Virovitičko-podravska županija smanjila svoj broj za 800 te sada ima oko 68.000 stanovnika.
Požeško-slavonska županija bilježi jedan od najvećih padova, izgubivši gotovo 1.200 stanovnika, čime je brojka pala na jedva 61.000 žitelja, što je otprilike usporedivo s brojem stanovnika Velike Gorice.
Ovi podaci sugeriraju da iako prirodni prirast ostaje negativan, migracijska kretanja, prvenstveno doseljavanje radne snage, postaju glavni faktor koji utječe na demografska kretanja u zemlji.
PRETHODNA VIJEST
SLJEDEĆA VIJEST
