Ljubica Maksimčuk sudjelovala u saborskoj raspravi o reviziji lučkih uprava i učinkovitosti EU fondova

Ljubica Maksimčuk iz HDZ-a proteklih dana je sudjelovala u nekoliko saborskih rasprava, a kada je u pitanju financijska revizija lučkih uprava, te revizija učinkovitosti upravljanja EU fondovcima. Posebno se osvrnula na tri Slavonske riječne luke, Slavonski Brod, Osijek i Vukovar i na njihov značaj za gospodarstvo Slavonije.

Istaknula je kako su Hrvatske luke integrirane u mrežu europskih prometnih koridora i sustav je proživljavao korjenite promjene, pa su tako sve luke specijalizirane za određeni broj tereta. No, slavonske luke nisu vidljivo specijalizirane zbog čega ispada da su jedna drugoj konkurencija.

"Kada bi Luka Brod zaživjela i kada bi privatni investitori došli puno bi to značilo za gospodarstvo ovoga grada i županije. U samom startu bi to bilo 1200, a u konačnici višestruko više kroz tvornicu bioetanola, otkupljivače polj. proizvoda i sl. Nadam se da će ova Vlada imati sluha za razliku od prošlih i raditi na tome da gospodarstvo Slavonije popravi i poboljša, jer je ono, ne na koljenima, nego i puno gore. Tu su svakako i administrativne barijere zbog kojih je otvaranje investicija, ne samo u lučkim upravama, nego i drugdje, od lokalne do nacionalne, zaustavljeno, a time i veliki europski projekti", kaže Maksimčuk.

Na sjednici je govorila i o učinkovitosti upravljanja EU fondovima, te skrenula pozornost na koordinaciju ministarstava i jedinica lokalne samouprave koja bi morala biti bolja kako bi županije, gradovi i općine brže reagirali, a i ministarstva bi time imala kvalitetnije inpute.

"U Ministarstvima se događaju stalne promjene u kadrovima, zapošljavaju se oni s nedovoljno radnog isksutva, tako da smo mi među lošijim zemljama među povlačenju sredstava iz EU, mi smo 24. od 28. zemalja EU. Osvrnula sam se na nepoštivanje ugovornih rokova za uplatep redujma od strane Ministarstava, što najviše pogođa civilne udruge koji nemaju vlastitih prihoda, te se ne mogu same financirati. Kasne sve uplate i onda civilne udruge nemaju više volje za prijavu, jer se ne mogu sami isfinancirati. Primjerice srednje škole i fakulteti mogu dobiti bespovratna sredstva za rad djelatnika, uz uvjet da ih potroše namjenski, no nije rečeno za koju točno namjenu. Tako će konkretno Gimnazija Matija Mesić dobiti sredstva, ali neće znati gdje ih smiju utrošiti. Dakle, puno je problema, a malo vremena, jer novci odlaze i zbog toga se nalazimo u dosta lošoj situaciji", rekla je HDZ-ova Ljubica Maksimčuk.