Ako ste čekali legalizaciju, možda ste zakasnili godinama

Vlada će na današnjoj sjednici usvojiti izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama kojima se konačno i nedvosmisleno povlači granica – legalizacija će biti moguća isključivo za objekte izgrađene do 21. lipnja 2011. godine. Sve što je podignuto bespravno nakon tog datuma više neće imati zakonsku mogućnost ozakonjenja.

U Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine ističu kako se izmjenama Zakona ne pokreće novi krug legalizacije, već se omogućuje trajno podnošenje zahtjeva vlasnicima koji su to propustili učiniti u ranijem roku, zaključno s 30. lipnja 2018. godine. Riječ je, navode, o slučajevima u kojima su razlozi bili neznanje, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, naslijeđena imovina ili financijske okolnosti.

Ipak, zakon ostaje čvrst u jednoj točki – bespravna gradnja nastala nakon 2011. godine neće se moći legalizirati ni pod kakvim uvjetima. Isto vrijedi i za objekte sagrađene na pomorskom dobru, u parkovima prirode, infrastrukturnim koridorima, na državnom, šumskom i vodnom zemljištu, kao i na arheološkim nalazištima, kulturnim dobrima, područjima pod zaštitom UNESCO-a te površinama javne namjene.

Novim izmjenama mijenja se i sam postupak podnošenja zahtjeva. Legalizacija će se ubuduće provoditi isključivo putem Informacijskog sustava prostornog uređenja, a bez potpune dokumentacije zahtjev se neće moći ni zaprimiti. Time se, poručuju iz Ministarstva, želi izbjeći višegodišnje gomilanje nepotpunih i neriješenih predmeta.

Podnositelji će morati dokazati stvarno stanje objekta kroz stručnu dokumentaciju, uključujući geodetske snimke, snimke izvedenog stanja te potvrde da je zgrada bila vidljiva na zračnim snimkama iz 2011. godine. Uz to, obvezna je i potvrda o mehaničkoj otpornosti i stabilnosti građevine, sukladno propisima koji su vrijedili u vrijeme gradnje.

Uz administrativni dio, građane očekuje i veći financijski teret. Naknada za bespravnu gradnju bit će viša nego ranije, a njezin iznos ovisit će o veličini, lokaciji i namjeni objekta, uzimajući u obzir i činjenicu da je od početka procesa legalizacije prošlo više od desetljeća.

Prema službenim podacima, od ukupno više od 902 tisuće zaprimljenih zahtjeva, i dalje je neriješeno oko 80 tisuća predmeta, što pokazuje razmjere problema koji se pokušava dovesti do kraja.

Kada je riječ o budućoj bespravnoj gradnji, država najavljuje strožu kontrolu i sankcije. Već važeći Zakon o gradnji predviđa novčane kazne za sve sudionike u gradnji koji započnu radove bez građevinske dozvole, a iznosi se kreću od nekoliko tisuća eura za manje objekte do znatno većih kazni za višestambene zgrade i složenije građevine.

Uz novčane kazne, u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave te Državnim odvjetništvom razmatra se i uvođenje kaznene odgovornosti za bespravnu gradnju kroz odredbe Kaznenog zakona.

Poseban naglasak stavlja se i na digitalni nadzor. U završnoj je fazi satelitsko snimanje Republike Hrvatske, a novi sustav tzv. digitalne inspekcije bit će integriran u Informacijski sustav prostornog uređenja. Sustav će omogućiti svakodnevno praćenje promjena na zemljištu te automatsko obavještavanje nadležnih službi o svakoj potencijalnoj bespravnoj gradnji.

U Ministarstvu očekuju da će digitalni nadzor u potpunosti zaživjeti u drugoj polovici ove godine, čime bi bespravna gradnja trebala postati znatno teže izvediva, a zakon – napokon provediv.