Marina Logarušić o događaju u Splitu: Tko je zapravo ugrožen u Hrvatskoj?

Nakon što je prekjučer u Splitu, prilikom najavljenog otvaranja Srpskog kulturnog centra, došlo do okupljanja građana i prekida događaja, reakcije u javnom prostoru ne stišavaju se. S jedne strane, dio političkih aktera i medija osudio je okupljanje Splićana nazivajući ga napadom na kulturne slobode, dok s druge strane građani i udruge ističu kako je riječ o prosvjedu protiv, kako navode, neprimjerenog odabira vremena za održavanje takve manifestacije — u mjesecu obilježavanja stradanja žrtava agresije na Hrvatsku.

Svoj osvrt na događaj dala je i Marina Logarušić, predsjednica HSP-a i vijećnica u Županijskoj skupštini Brodsko-posavske županije, koja je objavila javnu poruku vezanu uz film 260 dana i širi društveni kontekst odnosa prema Domovinskom ratu i kulturnim politikama u Hrvatskoj.

Logarušić poziva javnost da pogleda film 260 dana, snimljen bez državne potpore, a koji prikazuje svjedočanstvo žrtava, maloljetnih zarobljenika i žena koje su pretrpjele teške ratne zločine.

– Dragi prijatelji, sve vas pozivam da pogledate film 260 dana. Znate, kada potresna istina dođe na svjetlo dana i to na velika vrata kao ovaj film koji progovara o mnogim nepoznatim civilnim junacima Domovinskog rata, dogodi se Split – poručuje Logarušić.

“Je li prosvjed bio nasilje ili odgovor?”

U osvrtu navodi kako, prema dostupnim snimkama, do fizičkog sukoba nije došlo.

– Grupa Splićana prosvjeduje zbog promoviranja srpske kulture baš u mjesecu kada obilježavamo spomen na žrtve srpske agresije. Možemo reći da je to svojevrsna provokacija. Još kada tome pridodamo da su organizatori ovog događanja bili u prostoru bez odobrenja, onda zaista ne znam tko je tu nasilno ušao u prostor, a tko ne – ističe Logarušić, referirajući se na informaciju koja se pojavila naknadno u javnosti o statusu korištenja prostora.

Postavlja pitanje i o dvostrukim standardima u medijskom praćenju društvenih događanja.

– Kada skupina vjernika moli na trgu, s druge strane se skupe prosvjednici koji buče i nose uvredljive transparente. Tada nitko ne poziva na izvanredne konferencije i osude. A sada se prosvjed naziva linčom i nasiljem – navodi.

Kulturna politika i memorija

U središtu njezina osvrta nalazi se pitanje javnog financiranja kulturnih sadržaja.

– Politika izdvaja milijune eura za promoviranje srpske kulture u Hrvatskoj, a isti taj sustav nema ni euro za film 260 dana – ističe.

Prema njezinom tumačenju, događaj u Splitu nije izoliran incident nego posljedica dugotrajnog zanemarivanja braniteljskog i memorijalnog segmenta hrvatske kulturne politike.

– U zemlji gdje se 80 posto stanovnika izjašnjava kao katolici, doživljavanje vlastite kulture, vjere i identiteta često se gura na rub, dok se drugi sadržaji nameću kao prioritetni – navodi Logarušić.

“Tko je onda ugrožen?”

– Političari itekako snose odgovornost za ovo događanje i to baš oni koji su sada najoštriji u osudi. Jedan mjesec im je “Za dom spremni” izraz domoljublja, drugi mjesec zlo na kvadrat. Licemjeri – zaključuje.