Sunčana Glavak: Aktivnosti kažnjive u stvarnom svijetu sankcionirati i u digitalnom

„Tanka je linija između slobode govora, za koju se zalažemo i koju podržavamo, i širenja štetnog sadržaja koji može imati dalekosežne posljedice na naše zdravlje, sigurnost i stabilnost naših društava“, istaknula je zastupnica Sunčana Glavak.
Europski parlament raspravljao je o demokratskom nadzoru nad društvenim medijima i zaštiti temeljnih prava.
U raspravi je sudjelovala zastupnica Sunčana Glavak, članica Posebnog odbora za vanjsko uplitanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformacije (INGE).
„Izloženost građana dezinformacijama, uključujući zavaravajuće ili lažne informacije, veliki je izazov za Europu. Borba protiv dezinformacija u doba društvenih medija i mrežnih platformi mora biti koordinirani napor koji uključuje sve relevantne aktere, od institucija do društvenih platformi, od novinskih medija do pojedinačnih korisnika“, rekla je zastupnica Glavak.
Digitalne platforme uklonile milijune lažnih vijesti i oglasa
Posljednja izvješća Europske komisije o uklonjenom štetnom sadržaju pokazuju da je Google blokirao ili uklonio više od 90 milijuna oglasa u Europskoj uniji koji su povezani s koronavirusom zbog narušavanja pravila oglašavanja, uključujući i dezinformacije o lijekovima. U Hrvatskoj je bilo blokirano 12.390 Google oglasa, u Njemačkoj 10 milijuna, a u Austriji 9 milijuna oglasa. Facebook je nedavno naveo da je tijekom studenog s platformi Facebook i Instagram u Europskoj uniji uklonio preko 35.000 objava zbog dezinformacija koje mogu dovesti do neposredne fizičke štete, poput sadržaja koji se odnose na lažne preventivne mjere ili lijekove.
Zastupnici su prepoznali važnost društvenih medija u digitalnom dobu, upozorivši da postoje izazovi kao što su dezinformacije i širenje lažnih vijesti, koje građanima ograničavaju pristup pouzdanim informacijama, ponekad prijete poslovanju i čak mogu potkopati demokratske procese.
Uloga mrežnih platformi za procjenu, moderiranje i ponekad uklanjanje sadržaja koji se dijele na mreži postala je središnja u naporima Europske unije u borbi protiv dezinformacija. Iako su platforme pod strogim obvezama moderiranja ilegalnih sadržaja na mreži, EU je do sada podržavao samoregulativni pristup. Kodeks EU-a o borbi protiv dezinformacija dobrovoljno su potpisale vodeće platforme kao što su Facebook, Google, Microsoft, Mozilla i Twitter, a Akcijski plan za europsku demokraciju utvrđuje mjere za suzbijanje dezinformacija. Europska komisija predložila je u nacrtu Zakona o digitalnim uslugama (DSA) u prosincu 2020. godine kombinaciju obveznih i koregulativnih mjera za učinkovitije uklanjanje ilegalnih sadržaja na mreži i bolje rješavanje štetnih sadržaja na mreži. Moraju se zaštititi temeljna prava sadržana u Povelji EU o temeljnim pravima, posebno sloboda izražavanja. 
„Tanka je linija između slobode govora, za koju se zalažemo i koju podržavamo, i širenja štetnog sadržaja koji može imati dalekosežne posljedice na naše zdravlje, sigurnost i stabilnost naših društava, ali i na narušavanje demokratskih procesa. Društvena interakcija digitalizirala je i prostor politike, no ojačala je i one tzv. obične korisnike da budu medij i tu moramo pronaći balans. Trebamo razmisliti o jačanju medijske pismenosti, ali i o pitanju anonimnosti profila. Jasno je da ono što je kažnjivo u stvarnom svijetu mora biti sankcionirano i u digitalnom svijetu“, zaključila je Glavak.