U velikoj dvorani Državnog arhiva u Slavonskom Brodu, 19. studenog 2024., otvorena je izložba koja baca novo svjetlo na jednu od najvažnijih priča Domovinskog rata – nesebičan rad i nevjerojatan doprinos medicinskog osoblja brodske bolnice "Dr. Josip Benčević". Izložba pod nazivom "Humanost na djelu – Brodska bolnica u Domovinskom ratu", čiji su autori Katarina Aladrović-Mehandžija i Joakim Čičić, svjedočanstvo je o humanosti, stručnosti i nepokolebljivoj hrabrosti zdravstvenih djelatnika koji su u najtežim uvjetima spašavali živote i postavljali standarde medicinske prakse u ratu.
Autori su se oslonili na bogat arhivski materijal, uključujući zbirku fotografija i dokumentaciju pohranjenu u Državnom arhivu u Slavonskom Brodu, te na priče onih koji su sudjelovali u tim herojskim danima. Prikupljeni podaci, fotografije, pisma i svjedočanstva čine ovu izložbu ne samo povijesnim prikazom, već i emotivnim podsjetnikom na snagu zajedništva i ljudskosti.
"Ovo je više od izložbe – ovo je spomenik ljudima koji su u najtežim danima pokazali ono najbolje u sebi," rekla je autorica Katarina Aladrović-Mehandžija na otvorenju. Dodala je kako je cilj izložbe očuvati sjećanje na herojske trenutke koji su oblikovali ne samo lokalnu zajednicu, već i cijelu Hrvatsku.
Tijekom Domovinskog rata, brodska bolnica postala je najveća ratna bolnica u Hrvatskoj. Od rujna 1991. do prosinca 1992. godine zbrinula je 7.043 ranjenika, od čega 5.645 vojnika i 1.398 civila, dok je do kraja rata taj broj narastao na 7.348. No, brojke su samo dio priče. Izložba oživljava svakodnevne izazove, poput organizacije devet do deset operacijskih sala koje su radile istovremeno, te napora medicinskog osoblja da održe visoki standard skrbi unatoč granatiranjima i premještanjima odjela.
Dr. Ivica Balen, tadašnji ravnatelj bolnice, prisjetio se kako su zdravstvene ustanove bile pripremane za izazove rata već prije prvih sukoba. "Ministarstvo zdravstva organiziralo je tečajeve za ravnatelje i šefove kirurgije kako bi ih pripremilo za rad u ratnim uvjetima. Iako smo se nadali da rata neće biti, ta nas je edukacija pripremila za ono što je uslijedilo. Naša bolnica imala je prednost u tome što smo mogli učiti iz iskustava bolnica na prvoj crti poput Vukovara i Osijeka," kazao je.
Jedan od ključnih faktora uspjeha bila je izvanredna logistička podrška. "Radio Brod bio je naša poveznica sa zajednicom. Kad god bismo trebali osoblje ili opremu, poziv putem radija osiguravao je da sve stigne u roku od 15 minuta," prisjeio se i dodao kako su krizni stožeri i Ministarstvo zdravstva osiguravali potrebne lijekove, sanitetski materijal i opremu, čak i u najtežim uvjetima.
Izložba također donosi priče o nevjerojatnim izazovima s kojima su se suočavali liječnici i medicinske sestre. "Najveći izazov bio je kada bi u roku od dva sata stiglo četrdesetak teško ranjenih, od kojih je većina trebala hitne operacije. Organizacija je bila ključna – svaka sekunda je spašavala živote," istaknuo je dr. Balen. Operacije su se odvijale istovremeno u čak deset operacijskih sala, a bolnica je bila spremna na najgore scenarije.
Dr. Samardžić, današnji ravnatelj bolnice, istaknuo je kako je nasljeđe tog vremena obveza za nove generacije medicinskog osoblja. "Naši prethodnici postavili su temelje profesionalnosti i humanosti. Danas učimo iz njihovih iskustava i trudimo se prenijeti ta znanja na nove generacije. To nasljeđe je dio naše obveze prema budućnosti."
Izložba donosi i priče o humanitarnom radu osoblja koje je, uz liječenje ranjenika, organiziralo prikupljanje humanitarne pomoći i transport pacijenata u inozemstvo. Fotografije i pisma svjedoče o nesebičnosti i posvećenosti koje su nadilazile profesionalne dužnosti.
"Dok su granate padale, mi smo spašavali živote. Svaki pacijent bio je pobjeda nad ratom, svaki spašeni život dokaz da ljudskost uvijek pobjeđuje," kazao je dr. Balen, čija izjava odjekuje kao glavna poruka izložbe.
Izložba "Humanost na djelu" nije samo povijesni prikaz; ona je duboko emotivan podsjetnik na ono što nas čini ljudima – hrabrost, solidarnost i nesebičnost. Posjetitelji mogu razgledati izložbu do 31. siječnja 2025., svakim radnim danom od 8 do 14 sati, uz prethodnu najavu na broj 035/446-573 ili putem e-maila na dasb@dasb.hr.
"Ovo je prilika da zahvalimo svim ljudima koji su riskirali sve kako bi sačuvali živote i dostojanstvo u najtežim trenucima," zaključila je autorica izložbe Aladrović-Mehandžija.
Izložba nije samo lekcija iz povijesti, već i snažna poruka za budućnost – da humanost i zajedništvo uvijek pronalaze put, čak i u najmračnijim vremenima.
PRETHODNA VIJEST
SLJEDEĆA VIJEST
.jpg)
