Kultura

Upoznajte brodske velikane: Matija Mesić

Autor: 035portal Datum objave: 04.09.2023. u 20:00


Matija Mesić (Brod na Savi19. veljače 1826. – Zagreb8. prosinca 1878.) bio je hrvatski katolički svećenik, povjesničar, kraljevski javni redoviti profesor hrvatske povijesti na Mudroslovnom fakultetu, predsjednik Matice hrvatske,redoviti član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti te prvi rektor i potom prorektor Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu.

 

Kanonik zagrebački Stjepan Ilijašević bio mu je ujak, pa je Matiju, koji je prve škole učio u Brodu i Požegi, primio u svoju kanoničku kuriju i slao u školu. Stupio je u sjemenište tj. u gimnaziju koju je završio 1842. godine. Biskup Haulik šalje ga kao nadarenog učenika u bečki Pazmaneum i Prag. Za svećenika je zaređen 1849. godine.

 

Nakon što je završio studije teologijepovijesti i zemljopisa u Beču i Pragu, vratio se u Zagreb u doba buđenja nacionalne svijesti pod utjecajem ilirskog pokreta i Gajevih novina Danice ilirske. Tada se pokazala potreba da se u nastavi, umjesto njemačkog, uvede materinski jezik. Predavao je u Klasičnoj gimnaziji od 1850. do 1855. godine. Kasnije je Mesić imenovan profesorom povijesti i posljednjim ravnateljem tadašnje Pravoslovne akademije, gdje se i sam zauzimao da hrvatski bude i nastavni jezik. U tom je smislu pisao znanstvene radove, prevodio neke od prvih školskih priručnika na hrvatskome jeziku te redigirao povijesnu dokumentacijsku građu. Napravio je kritičko izdanje Poljičkog statuta i Acte croatice Ivana Kukuljevića, sredio Krčelićevu korespondenciju i spise Stanka Vraza.

 

Nakon sloma apsolutizma i vraćanja Ustava godine 1860. hrvatski je Sabor pristupio osnivanju Svečilišta. Uz glavnoga pobornika Josipa Jurja Strossmayera i Matija Mesić mnogo je pridonio osnivanju sveučilišta na kojemu je "izabran jednoglasno od svih profesora triju fakulteta (Bogoslovnog, Mudroslovnog te Pravoslovnog i državoslovnog) prvim rektorom magnifikom za naučnu godinu 1874/75.".Te je godine na Mudroslovnom fakultetu u zimskom semestru predavao Poviest Hrvata za vladanja narodne dinastije s obzirom na istodobnu poviest austrijsku i ugarsku, dok je u ljetnome semestru držao predavanja iz Poviesti Hrvata za vladanja kraljeva Arpadovaca s obzirom na austrijsku i ugarsku poviest. Akademske godine 1875./1876. i u mandatu rektora Stjepana Speveca izabran je za prorektora. Oba rektora, i Mesić i Spevec, birani su prema "provedbenoj naredbi od 5. rujna 1874. po svim profesorima triju fakulteta, pošto izbor rektora nije bio još posebnim zakonom uređen". Godinu kasnije, 26. kolovoza 1875., donesen je zakon o izboru rektora (temeljen na osnovi koju je izradio akademički senat), prema kojemu se rektor birao svake godine, svaki puta s nekog drugog fakulteta, i to u drugoj polovici pretposljednjeg mjeseca tekuće akademske godine. Kandidat za rektora mogao je biti samo redoviti profesor, a u izboru su sudjelovali predstavnici svih profesorskih zborova (po svakom fakultetu četiri delegata od kojih su dvojica morala biti u statusu redovitih profesora). Izabranoga rektora, koji bi na dužnost stupao osam dana prije početka nove akademske godine, na kraju je morao potvrditi i ban.

 

Uz pedagoški rad Matija Mesić i dalje se bavio znanstvenim proučavanjem hrvatske povijesti. Prvi je obradio cijela poglavlja i epohe, usustavljujući tako golemu građu. Njegov je doprinos hrvatskoj povijesnoj znanosti neprocjenjiv, jer se upravo Mesićevom zaslugom sačuvalo mnoštvo dokumenata iz starije hrvatske povijesti. Za Akademijin Rad napisao je niz rasprava: O banovanju Petra BerislavićaO plemenu BerislavićaU slavu tisućgodišnjice krunidbe kralja Dmitra Zvonimira i druge. No, njegovim se glavnim djelom smatra Život Nikole Zrinskog, nastao 1866. godine, dotad najopsežniji i najkritičnije obrađen životopis u hrvatskoj povijesnoj literaturi. Mesićev život i rad opisao je i ocijenio njegov najbolji učenik Tadija Smičiklas, koji ga je i naslijedio na Sveučilištu kao profesor hrvatske povijesti.

Preminuo je u Zagrebu 8. prosinca 1878. u dobi od 52 godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoj.

 

Pogledajte video klikom OVDJE.


Više kamera nego publike: ŽEN prvi put zasvirale u Slavonskom Brodu
Koncerti
Više kamera nego publike: ŽEN prvi put zasvirale u Slavonskom Brodu

Petnaest godina karijere, četiri albuma, turneje po Europi i regiji, ali –...

12.04.2025. u 11:00

Završila manifestacija ´U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić´: Dječji program u sjeni ozbiljnih propusta organizatora
Manifestacije
Završila manifestacija ´U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić´: Dječji program u sjeni ozbiljnih propusta organizatora

U Likovnom salonu "Vladimir Becić", danas u podne, simboličnom predajom ključeva...

11.04.2025. u 20:00

Grad potresla nova sramota: Rasizam iz zvučnika – tko je odgovoran?
Manifestacije
Grad potresla nova sramota: Rasizam iz zvučnika – tko je odgovoran?

SLAVONSKI BROD – Nije se još slegla ni prašina oko angažiran...

09.04.2025. u 12:00

Tekić za fijasko manifestacije krivi – medije?!?!´ Stvorili ste atmosferu linča i mržnje!´
Manifestacije
Tekić za fijasko manifestacije krivi – medije?!?!´ Stvorili ste atmosferu linča i mržnje!´

Manifestacija “U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić”, najvažniji i...

07.04.2025. u 14:39

Kome je ovo palo na pamet!? Lezbo-bi bend zatvara dječju manifestaciju Ivane Brlić-Mažuranić!
Manifestacije
Kome je ovo palo na pamet!? Lezbo-bi bend zatvara dječju manifestaciju Ivane Brlić-Mažuranić!

SLAVONSKI BROD – Umjesto čarobnih bajki, dječje igre i nevine mašto...

04.04.2025. u 12:00

Tambura u novom ruhu: Spoj tradicije i mladosti osvojio publiku!
Koncerti
Tambura u novom ruhu: Spoj tradicije i mladosti osvojio publiku!"

SLAVONSKI BROD – Emocije, glazba i tradicija ispunili su preksinoć slavons...

29.03.2025. u 20:00

Spoj klasike i tambure? U četvrtak Brod postaje glazbeni centar Hrvatske!
Koncerti
Spoj klasike i tambure? U četvrtak Brod postaje glazbeni centar Hrvatske!

SLAVONSKI BROD – Kuća tambure – Slavonska notna bajka još jed...

25.03.2025. u 18:00

Zlatne djevojke Slavonije: Župan primio ambasadorice ljepote, tradicije i talenta
Ostalo
Zlatne djevojke Slavonije: Župan primio ambasadorice ljepote, tradicije i talenta

SLAVONSKI BROD – Tri mlade djevojke, ponosne čuvarice tradicije i uspje&sc...

23.03.2025. u 08:00

Šapat s obronaka Dilja dolazi u knjižnicu
Knjiga
Šapat s obronaka Dilja dolazi u knjižnicu

Ljubitelji pisane riječi sutra će imati priliku uživati u večeri posvećenoj poez...

20.03.2025. u 20:00

Pjesnici na prvoj crti sjećanja: Bljesak u stihovima i ove godine
Manifestacije
Pjesnici na prvoj crti sjećanja: Bljesak u stihovima i ove godine

Općina Okučani i Narodna knjižnica i čitaonica Okučani...

20.03.2025. u 14:00

Tajna tradicije: Kako su drevni korizmeni napjevi spašeni od zaborava?
Folklor
Tajna tradicije: Kako su drevni korizmeni napjevi spašeni od zaborava?

U župnoj crkvi Marije Kraljice i sv. Jurja Mučenika u Davoru, u nedjelju...

19.03.2025. u 16:00

Najljepša ljubavna pjesma napisana u našoj županiji
Knjiga
Najljepša ljubavna pjesma napisana u našoj županiji

Nagrada Zvonimir Golob, prestižna hrvatska književna nagrada Udruge hrvatskih br...

05.03.2025. u 14:00

Djevojke iz naše županije ponijele titule najljepših!
Galerije
Djevojke iz naše županije ponijele titule najljepših!

ŽUPANJA – Tradicionalno 58. Šokačko sijelo otvoreno je izborom &Sca...

23.02.2025. u 14:00

Glazbeno putovanje kroz emocije: Dunjaluk donosi sevdah u modernom ruhu
Koncerti
Glazbeno putovanje kroz emocije: Dunjaluk donosi sevdah u modernom ruhu

Ljubitelji sevdaha i suvremene reinterpretacije tradicijske glazbe u Slavonskom...

21.02.2025. u 20:00

Brođanka koja je oduševila svijet: Najviše me boli sjećanje na život koji je prošao
Galerije
Brođanka koja je oduševila svijet: Najviše me boli sjećanje na život koji je prošao

Na današnji dan, 20. veljače 1916., u Slavonskom Brodu rođena je Mia Čora...

20.02.2025. u 20:00

Slavonski vez kao street art?
Izložbe
Slavonski vez kao street art? "Narodni grafiti" u Kući tambure!

Slavonski Brod u utorak, 25. veljače u 18 sati, postaje središte jedinstvene umj...

18.02.2025. u 20:00